Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 3n
Sutra: 13° 13° 3n
13. studenoga 2018.
Međuzemje Tihomira Ponoša

blog To je nama naša Europska unija dala

Foto V. Karuza
Foto V. Karuza
Autor:
Objavljeno: 13. travanj 2017. u 11:48 2017-04-13T11:48:04+02:00

Hrvatska nije ni uredila niti odredila kako će se prelaziti granica sa Slovenijom i Mađarskom, a da Hrvatska u tome nije suverena potvrđuju i diplomatski pokušaji kojima se u Bruxellesu nastoji promijeniti uredba o prelasku granice. Da je suverena za to joj ne bi trebao Bruxelles, a ako nije suverena, je li država?

Nikada u posljednjih pola milenija (ako ne i duže) hrvatsko-slovenska granica nije se prelazila tako teško, sporo i komplicirano kao posljednjih dana.

Stanovnici i jedne i druge države mogu mirne duše parafrazirati izreku iz socijalističkog razdoblja vlastitih povijesti i kazati "to je nama naša Europska unija dala".

Hrvatsko-slovenska granica, koja ako ćemo pravo gotovo nikada u povijesti i nije bila granica između dvije države, stoljećima je bila lako prohodna. Hrvatska i Slovenija stoljećima su bile u istim državama i ta je granica bila tek administrativna razdjelnica. Takva je bila u Habsburškoj monarhiji, u Austro-Ugarskoj, u obje jugoslavenske države. Baš zato što je bila tako lako prohodna dječak iz Kumrovca lako je koncem 19. stoljeća mogao prijeći Sutlu, živjeti kod djeda, vratiti se u Kumrovec i upisati pučku školu. Tko zna bi li, da granica nije bila takva, Jakob Frass 1833. godine iz svoje rodne Slovenije došao u Hrvatsku, oduševio se Ilirskim pokretom i u hrvatskoj kulturnoj povijesti postao i ostao zapamćen kao Stanko Vraz.

Niti nakon što su Hrvatska i Slovenija prije četvrt stoljeća postale države problema nije bilo. Vlasti dvije države dogovorile su se da će državljani tu grarnicu brzo i lako prelaziti, za prelazak im nije bila potrebna putovnica (u vrijeme kada je za ulazak u mnoge države Hrvatima bila potrebna viza) već je dovoljna bila osobna iskaznica. Ništa se bitno nije promijenilo ni ulaskom Slovenije u Europsku uniju, pa ni ulaskom te zemlje u Schengen. Promijenilo se štošta prije nekoliko dana, u petak 7. travnja. U vrijeme kada su obje države (ako ih se tako još smje zvati) članice Europske unije, one asocijacije sui generis koja je zasnovana na navodnoj slobodi kretanja ljudi, putnici granicu uspijevaju prijeći nakon višesatnih čekanja u kilometarskim kolonama.

Ugodno putovanje od Zagreba do Ljubljane koje je trajalo sat i pol, zbog čekanja na granici pretvorilo se petosatni košmar. Inače, udaljenost između Zagreba i Ljubljane je 140 kilometara što znači da se putnici između ta dva grada trenutačno gibaju prosječnom brzinom od 28 kilometara na sat. Čak je i Đenka na motociklu u filmu "Maratonci trče počasni krug" bio brži.

Europski povjerenik za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopulos za sada baš i ne pokazuje znake razumijevanja za probleme na hrvatsko-slovenskoj granici. On odaje dojam bruxelleskog Schreibtischmördera. Za koji mjesec, u turističkoj sezoni, ne promijeni li se nešto, slične probleme možemo očekivati na hrvatsko-mađarskoj granici. Hrvatska bi mogla pretrpjeti ozbiljnu ekonomsku štetu, posebno u turizmu.

Tu priči o načinu prelaska granice između dvije države nije kraj. Ta priča zapravo pokazuje da smo pri kraju države, barem kada je riječ o Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj i to u barem jednom, za svaku državu iznimno važnom segmentu, a to je suverenost. Država je država po tome što ima svoj teritorij. Njega ima čak i Suvereni malteški red.

Država svoju suverenost temelji na tome što ima teritorij, da je na tom teritoriju suverena, pa na njemu vrijede zakoni i porezi koje propisuje ta država, i da suvereno uređuje i određuje kako će se prelaziti njena granica.

Hrvatska nije ni uredila niti odredila kako će se prelaziti granica sa Slovenijom i Mađarskom, a da Hrvatska u tome nije suverena potvrđuju i diplomatski pokušaji kojima se u Bruxellesu nastoji promijeniti uredba o prelasku granice. Da je suverena za to joj ne bi trebao Bruxelles, a ako nije suverena, je li država?

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka