Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 1
Sutra: 11° 11° 1
18. prosinca 2018.
OPĆA PRAKSA

blog TIHOMIR PONOŠ Srednjoškolstvo ogledalo ekonomije

TIHOMIR PONOŠ Srednjoškolstvo ogledalo ekonomije
TIHOMIR PONOŠ Srednjoškolstvo ogledalo ekonomije
Autor:
Objavljeno: 5. rujan 2018. u 19:33 2018-09-05T19:33:00+02:00

Počela je nova školska godina, ministrica Blaženka Divjak označila ju je najvažnijom u posljednjih 20 godina (zašto li je ona otprije 21 godine bila važnija od ove koja je upravo započela nije kazala), ali nećemo o Školi za život, cjelovitoj kurikularnoj reformi, udžbenicima i tabletima, zatvorenim školama i onima koje nisu upisale ni jednog prvašića, nećemo ni o malenoj Eleni koja je srećom ipak upisana u prvi razred osnovne škole (ali joj je, što je nepopravljiva šteta, zauvijek umrljana uspomena na prvi dan škole).
Hrvatsko školstvo, posebno srednjoškolstvo, zorno odražava stanje i strukturu ekonomije u Hrvatskoj. Zorno odražava koliko je Hrvatska deindustrijalizirana u posljednjih četvrt stoljeća, koliko su u Hrvatskoj obrtna i proizvodna zanimanja degradirana, ali i koliko bi uslužna zanimanja mogla (ako već i nisu) zapasti u krizu. Nekada je bilo važno imati zanat, znati nešto konkretno raditi, jer to je značilo imati kruh u rukama. Danas se o tome može govoriti samo kao o prošlosti. Kako je Novi list objavio u ponedjeljak, zbog manjka interesa ove godine u srednje strukovne škole nisu upisivani armirači, krovopokrivači, izolateri, mehaničari alatnih strojeva, nisu upisivani ni mnogi drugi stručni profili. Eto, recimo, nisu upisivani bačvari, nekada, prije dvjestotinjak godina, i manje, važno zanimanje, jer bačve za vino izrađene od hrastovih dužica bile su jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda iz tadašnje Hrvatske. I nije problem samo u onim strukovnim zanimanjima koja nitko ne želi upisati, postoje i ona koja upisuju toliko mali broj učenika da bi se uskoro mogla naći u društvu armirača i krovopokrivača. Hrvatska obrtnička komora tvrdi da nedostaje 3.200 školovanih tesara, 2.200 zidara, 250 fasadera, ima toga još čega nema, recimo 400 instalatera grijanja i klimatizacije.

Paradoks je u tome što mnogi školovani za takva deficitarna zanimanja mogu pristojno zaraditi u Hrvatskoj jer tržište, i manjak takvih zanatlija na tržištu, određuje cijenu rada. No, to je tako; neka od tih zanimanja nisu naročito lukrativna, a neka su uspješno degradirana kao neprestižna. Posljedica je to degradacije samog radnika (koji je u međuvremenu postao zaposlenik i djelatnik) jer on valjda asocira na nekoga tko vonja po znoju. Ni uslužna zanimanja, barem neka, nemaju blistavu budućnost. O manjku školovanih konobara u turističkoj sezoni govori se već godinama, a kako stvari stoje govorit će se još godinama i taj će se manjak nadoknađivati interventnim uvozom. U pet škola Primorsko-goranske županije za konobara će učiti tek 33 učenika. S kuharima je, kažu, stanje bolje. Bit će da su kuhari dobili na društvenoj cijeni i prestižu i zbog mnogobrojnih televizijskih kulinarskih emisija, a i plaća je bolja nego konobarska. Dakle, imat će tko kuhati, upitno je hoće li tko posluživati.

Ništa bolje nije ni s legendarnim STEM područjem koje se posljednjih godina kao panaceja nudi društvu. Sve će biti dobro, svi ćemo imati dobre poslove, samo da već jednom izučimo za nešto iz STEM područja, naučimo biti dobri informatičari, kako valja. No, eto i tu ne baš maloga problema. Svim STEM kampanjama, robotima i privatnim inicijativama u javnim školama usprkos sami temelji tog područja nisu na stabilnim i čvrstim nogama. Naprosto, interes za predavanje matematike, fizike, kemije, biologije u osnovnim školama je malen. Plaća je slaba, posao odgovoran, a može se pronaći bolji posao s tim znanjima od prosvjetnoga.
Kada se podvuče crta, stanje je porazno. U proizvodna zanimanja jedva bi itko, a bit će da u njima na kraju (osim onih rijetkih koji to doista žele ili upisuju zbog obiteljskog posla) mahom završe oni koji ne uspiju upisati ništa drugo. Ni uslužna zanimanja nisu na visokoj cijeni, a za STEM, područje koje navodno nudi stotinu čudesa, sve nam je teže naći kadar koji će obrazovati djecu. Jasno je da nam ni ubuduće neće preostati ništa drugo nego se ufati u rentijersku ekonomiju.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka