Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
22. listopada 2019.
Opća praksa

blog TIHOMIR PONOŠ Finska - minsko polje za hrvatske premijere

Foto BORNA FILIĆ/PIXSELL
Foto BORNA FILIĆ/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 18. rujan 2019. u 16:55 2019-09-18T16:55:45+02:00

Jedna država je baš mila hrvatskim političarima, premijerima i prvim potpredsjednicima Vlade. Ne treba čuditi izbor zemlje. Uspješna je to zemlja, visokog standarda, snažne socijalne zaštite, istina alkohol im je za naše poimanje preskup, ali obrazovanje im je sjajno. Za razliku od Finaca kojima je njihova domovina zemlja sreće, hrvatskim političarima ona je zemlja bez sreće

Nemali broj političara u Srbiji misli da su političari u Hrvatskoj (i ne samo oni) opsjednuti njome, da manje-više ne rade ništa drugo nego razmišljaju o Srbiji, što i kako učiniti Srbiji, kako se prema njoj odnositi.

Bez obzira na aktualna zbivanja, bez obzira na često verbalno iskrenje između političara dviju država, to uopće nije tako. Srbija je među hrvatskim političarima, posebno među onima na najvišim pozicijama relativno rijetka tema.

Jedna druga država je zato baš mila vodećim hrvatskim političarima, premijerima i prvim potpredsjednicima Vlade. Ne treba čuditi izbor zemlje. Uspješna je to zemlja, visokog standarda, snažne socijalne zaštite, istina alkohol im je za naše poimanje preskup, ali obrazovanje im je sjajno. Hrvatski premijeri i skoro-premijeri jako vole spominjati Finsku.

Pa, zašto i ne bi? Finska je prema proljetos objavljenim rezultatima UN-ova istraživanja u 156 zemalja svijeta na prvom mjestu. Nitko sretniji na planeti od Finaca. Tko će ga znati, možda je uzrok njihove sreće njihova šutljivost. Malo pričaju, bit će da se i malo svađaju. Za razliku od Finaca kojima je njihova domovina zemlja sreće, hrvatskim političarima je zemlja bez sreće.

Seriju je otvorio predsjednik Vlade Zoran Milanović. U ožujku 2013. godine spomenuo je Finsku. Milanović je reagirao na izjavu Ruže Tomašić koja reče da je Hrvatska za Hrvate, a ostali su gosti. Zaključio je tadašnji premijer »Hrvatska nije Danska i Finska, u kojoj se zna čuti da je Finska za Fince, a svi ostali su gosti. Međutim, ta Finska nije imala građanski rat nikada«.

Taj pojam »građanski rat« je mnogima bio sporan sam po sebi, a mnogi su se radosno dohvatili Milanovića i zbog toga što je govoreći o Finskoj o finskoj povijesti i pogriješio. Ubrzo je cijela hrvatska javnost saznala da je u Finskoj vođen građanski rat, i to prilično krvav, u prvoj polovini 1918. godine.

Milanovića je to pogodilo, posebno to što su o finskom građanskom ratu govorili i lekcije mu o tome dijelili neki, iz njegove vizure, anonimusi, kako je rekao »stručnjaci za finski rat iz Špičkovine ili Vukovine« čime se dodatno potkopao, jer zašto netko iz Špičkovine ili Vukovine ne bi bio stručnjak, recimo za finski građanski rat.

Milanović je još i dobro prošao na finskom ledu. Nesuđeni premijer Tomislav Karamarko završio je na dužnosti prvog potpredsjednika Vlade i osjetio pucketanje finskog leda pod sobom. Njegov je slučaj bio mnogo ozbiljniji i nije izazvan (pre)brzim jezikom.

On i njegova supruga putovali su u Finsku zajedno s Oksanom Dvinski, vlasnicom više tvrtki, među ostalim i Migrit, a njegov je posjet Finskoj povezan s mogućim poslovima te tvrtke, koja se smatra ruskom paravan-tvrtkom u Hrvatskoj.

Posao je bio golem, radilo se o izgradnji nuklearne elektrane pomoću ruske tehnologije, ali udio ruskog kapitala i tvrtki u izgradnji je propisima ograničen. U tom trenutku uskočio je Migrit, za čiju vlasnicu Dvinski se govorilo da je prijateljica Ane Karamarko, jer ta tvrtka, službeno registrirana u Hrvatskoj se smatra tvrtkom iz EU-a, pa problema s ruskim porijeklom nije trebalo biti. Za Karamarka je finska epizoda, povezanost s Oksanom Dvinski, njeno financiranje HDZ-a bio važan kotačić u njegovom političkom padu.

Nakon prvog potpredsjednika Vlade ponovo je došao red na predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. U njegovu slučaju radi se o dvostrukom višestrukom odnosu - odnosu s Finskom, finskim građanima i glavnim gradom Finske Helsinkijem.

Htijući ilustrirati irelevantnost Mire Kovača za politiku Vlade i HDZ-a Plenković je posegao za Finskom i irelevantnošću Finaca na politiku HDZ-a. Em je irelevantnom Kovaču izjavom dao na važnosti, gotovo da mu je poveo kampanju u tom trenutku, em je bespotrebno upleo Finsku, em su tu njegovu izjavu mnogi protumačili kao priču o irelevantnim finskim građanima u Finskoj što znači da je ono što je rečeno moglo biti preciznije rečeno.

O putovanju u Helsinki mnogo toga znamo i štošta ne znamo. Kako bi rekao Rick Blaine (Humphrey Bogart) ugledavši Ilse Lund (Ingrid Bergman) u »Casablanci« - »od svih vrata svih barova ovoga svijeta prošla je baš kroz ova«. Od svih država i svih glavnih gradova ove Europe kongres Europske pučke stranke bio je baš u Helsinkiju.

Sada, retrospektivno gledano izvjesno je da to za HDZ nije moglo dobro završiti. Kolikogod se HDZ, Andrej Plenković, Gordan Jandroković trudili, štogod oni o Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa u ovom slučaju govorili, oni su ti koji trpe štetu, samo zato što državna tijela ne dostavljaju dokumente državnom tijelu koje je dokumente od državnih tijela ovlašteno tražiti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.