Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 25° 1
Sutra: 25° 25° 1
25. lipnja 2019.
Opća praksa

blog TIHOMIR PONOŠ Anketama, čini se, baš i nije dobro

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 26. travanj 2019. u 21:36 2019-04-26T21:36:00+02:00

s anketama, onima koje se provode na temu izbora zastupnika u Europski parlament nešto ne valja. Umjesto da ukazuju na to tko je u kakvoj formi, da time možda i onima koji se natječu na izborima olakšaju kako će voditi kampanju, a onima koji biraju, a koji su neodlučni, olakšaju koga će izabrati, one zbunjuju. U razmaku od samo nekoliko dana objavljene su dvije ankete, a razlike u rezultatima su tolike da se čovjek mora zapitati tko tu nije dobro radio?

Ankete su važna istraživačka metoda. Njima se želi ustanoviti ponašanje ili stavove, mišljenja, preferencije ili interese neke skupine. Istraživati se može radi statistike, može se istraživati javno mnijenje, a može se istraživati i tržište.

Na temelju rezultata anketa donose se odluke, stvaraju se marketinške i propagandne strategije, obrađuje se tržište, zaključuje od kojih slabosti netko pati, a koje su mu jake strane. Rezultati anketa nisu važni samo za naručitelje, važni su i za publiku.

Često na temelju anketa odlučuju što će činiti, hoće li kupiti neki proizvod (jer u njega anketirani imaju mnogo povjerenja) ili neće (jer je neki proizvod slabe kvalitete).

Političke ankete veoma su specifične jer one mogu oblikovati politički krajolik, one mogu nagnati birača da odustane od toga da glas da nekoj sebi politički najbližoj i najdražoj osobi ili listi (jer ta osoba ili lista nemaju nikakve izglede i ankete pokazuju da su izborni autsajderi) ili da glas da kandidatu ili listi koji su mu najprihvatljiviji, a u krugu su onih koji mogu računati na izborni uspjeh.

Dakle, političke ankete, istraživanje preferencija birača, prognoze tko će koliko mandata osvojiti na nekim izborima su itekako važne i zato je važno da budu pouzdane i precizne jer bez toga one su opasne.

Političke ankete i u Hrvatskoj su prilično popularne. Ankete čiji rezultati se već godinama objavljuju svakoga mjeseca se iščekuju, barem u političkim krugovima i među novinarima i analitičarima, na temelju tih anketa stvaraju se zaključci o tome u kakvoj je formi neka stranka ili političar. Na temelju rezultata anketa istražuju se trendovi, analizira tko je u višemjesečnoj krizi, tko u usponu, a tko je dugotrajno stabilan.

No, s anketama, onima koje se provode na temu izbora zastupnika u Europski parlament nešto ne valja. Umjesto da ukazuju na to tko je u kakvoj formi, da time možda i onima koji se natječu na izborima olakšaju kako će voditi kampanju, a onima koji biraju, a koji su neodlučni, olakšaju koga će izabrati, one zbunjuju. U razmaku od samo nekoliko dana objavljene su dvije ankete, a razlike u rezultatima su tolike da se čovjek mora zapitati tko tu nije dobro radio?

Koncem prošloga tjedna objavljeni su rezultati HRejtinga, istraživanja koje HRT odnedavno provodi, a koje je ovoga mjeseca provedeno od 12. do 18. travnja. Svaki četvrti birač glas bi dao HDZ-u, njih 15 posto SDP-u, nešto manje od osam posto Živom zidu i Amsterdamskoj koaliciji, a prag bi još prešao i jednog zastupnika izborio Most kojega podržava 6,2 posto.

Koji dan ranije objavljene su projekcije Europskog parlamenta. I gle čuda, gle razlike. HDZ-u glas ne bi dalo 25 nego više od 34 posto birača, SDP ne manje od 16 nego 21, Živi zid i Amsterdamsk koalicija su skoro tri posto jači nego li u HRejtingu, a i Most je jači 1,5 posto.

Tome treba pridodati još tri liste koje prelaze prag, ali ne osvajaju mandat i to Neovisni za Hrvatsku, Hrvatski suverenisti i Start. Ostali u tom istraživanju doslovce ne postoje, osvajaju ravno nula posto glasova. Da ne spominjemo da projekcije Europskog parlamenta uopće ne spominju neovisne liste Marijane Petir i Mislava Kolakušića, a prema HRejtingu oni su blizu petpostotnog izbornog praga.

I kako se postaviti prema tim anketama, kako tumačiti tako velike razlike? Jedino tako da nešto nekome ne valja. Istina, ishod , odnosno raspored mandata, bi u oba slučaja bio isti, ali nije sve u rasporedu mandata, posebno ne krajem travnja jer izbori su ipak krajem svibnja. Kako da se postave potencijalni birači oni lista koje su na oko ruba izbornog praga?

Da li da dignu ruke od sebi dragih lista, odluče se za neku drugu listu ili na izborni dan ostanu doma? Kako da se ponašaju one liste koje su oko izbornog praga? Treba li START strpljivo graditi svoju poziciju sljedećih mjesec dana i pokušati se podići još 1,5 posto ili malo više kako bi osvojio jedan mandat ili, ako ćemo vjerovati HRejtingu koji mu daje tek nešto više od tri posto (i pad popularnosti u odnosu na anketu iz ožujka), Dalija Orešković mora u kampanji povlačiti rizične, hazarderske poteze ne bi li imala barem minimalnu šansu da njena stranka osvoji mandat.

Što da rade Petir i Kolakušić? Prema projekcijama Europskog parlamenta najpametnije bi im bilo da se povuku i mirno, iz fotelje, prate kampanju sljedećih mjesec dana.

Poslušaju li HRejting u sljedećih mjesec dana trebali bi se energično i žestoko boriti. Ankete mogu biti itekako manipulativne, mogu navoditi na pogrešnu odluku, mogu izgledati i kao lažne vijesti (a protiv njih se na ovim europarlamentarnim izborima Europski parlament navodno jako bori i silno je zabrinut već zbog same mogućnosti da se na izbore utječe lažnim vijestima), a kada podvučemo crtu pod usporedbu ove dvije ankete zaključak je jednostavan: anketama, čini se, baš i nije dobro.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka