Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 21° 6
Sutra: 21° 21° 6
23. rujna 2018.
Opća praksa Tihomira Ponoša

Stabilnost nadasve

snimio D. KOVAČEVIĆ
snimio D. KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 5. svibanj 2017. u 13:00 2017-05-05T13:00:00+02:00

Što će biti s četiri upražnjena ministarska mjesta u Vladi, nitko ne zna, i Sabor je stabilan, po onoj »pola meni, pola tebi, jedan Glasnović«... Nikome ništa. Važno da smo stabilni nadasve

Tjedan za nama, barem do poslijepodnevnih sati četvrtka, bio je nadasve utješan. Nakon prošloga burnog tjedna, u ovome bi se tjednu čovjek smirio čim bi čuo predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Negdje oko 13. sata četvrtka, nakon što je u Saboru završeno glasanje o nepovjerenju ministru financija Zdravku Mariću, Plenković je javnosti poručio »svjedočimo pokušaju destabilizacije hrvatskih institucija i ja i Vlada bit ćemo akteri koji osiguravaju stabilnost, odgovornost i djelovanje primjereno europskim standardima«.

Institucije, one političke, su nam baš stabilne. Vladi ne nedostaje ni pet ministara, nedostajao je jedan glas pa da nedostatak bude toliki, ali to očito nije nikakav problem jer važno je da je institucija stabilna. Što će biti s ona četiri upražnjena ministarska mjesta, nitko ne zna. Nitko ne zna do kada bi ta mjesta mogla biti upražnjena, a nikome nije jasno ni kako bi mogla biti ispunjena, barem ne u dogledno vrijeme od sljedećih nekoliko tjedana.

I Sabor je stabilan, nije po onoj »pola meni, pola tebi, pola Bagi« nego »pola meni, pola tebi, jedan Glasnović«. Ta imaginarna stabilnost ovisi o čovjeku koji je posljednjih mjeseci vidno potresen svime što mu se događa (što si je moguće i sam priuštio), Tomislavu Sauchi, te o svojeglavom Željku Glasnoviću koji, kako reče, ne želi biti korisna budala.

Sabor se dodatno stabilizirao onoga trenutka kada je Božo Petrov dao ostavku na dužnost predsjednika parlamenta. Trenutačno parlament nema predsjednika, a s obzirom na stanje »pola meni, pola tebi, jedan Glasnović« nije jasno može li Sabor uopće izabrati novog predsjednika. Nije jasno ni hoće li prilikom glasanja o pokušaju izbora budućeg predsjednika Sabora ta stabilnost promijeniti formulu i postati »pola meni, skoro pola tebi, jedan Glasnović, jedna Esih, možda jedan Hasanbegović«.

Osim što parlament trenutačno nema predsjednika, ne zna se pouzdano ni tko može preuzeti predsjedanje Saborom, smije li to Željko Reiner ili ne, može li netko drugi ili ne, a možda ćemo nešto više o tome znati nakon sjednice Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Situacija je u ovome času prilično stabilna: čini se da svatko od petero potpredsjednika Sabora ima pravo reflektirati na mjesto predsjedavajućeg, ali nitko, ne samo od pet potpredsjednika nego i od još 146 zastupnika, na dužnost predsjednika. U ovome trenutku naprosto nije razvidno tko bi mogao dobiti potrebnu većinu.

Srećom, sve ostale bitne institucije su nam stabilne. Ustavni sud stabiliziran je prošloga ljeta, pa skorašnji istek mandata nekolicini sudaca neće utjecati na to da taj sud uopće može raditi. Mandat je istekao ili uskoro istječe samo trojici (od njih trinaest) sudaca. U travnju je mandat istekao predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću i on može ustavnosudovati još šest mjeseci po isteku mandata. U srpnju će mandat isteći Mati Arloviću i Antunu Palariću, a oni mogu ustavnosudovati do siječnja sljedeće godine. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je raspisao poziv za suce ustavnog suda, 12 osoba se prijavilo, a kako u ovakvoj atmosferi povjerenja i stabilnosti koja trenutačno vlada među političkim strankama u Hrvatskoj postići potrebnu dvotrećinsku većinu za izbor suca Ustavnog suda nikome nije jasno. Jest, može se ustavnosudovati i s deset trinaestina Ustavnog suda, ali može se i nogometna utakmica igrati s osam igrača.

Dobro je barem da nam je Vrhovni sud postojan kano klisurina. Njegovom predsjedniku Branku Hrvatinu mandat istječe tek u srpnju ove godine. Procedura izbora je jasno propisana Ustavom. Predsjednica Republike predlaže, zatim Opća sjednica Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe daju svoje prethodno mišljenje, a Sabor na kraju bira predsjednika Vrhovnog suda. Ne treba sumnjati da bi se već u Odboru za pravosuđe lako usuglasili o novom (možda starom) predsjedniku najviše sudske instance u državi, a bit će da ne bi problema bilo ni prilikom odlučivanja u plenumu.

Naravno, sve pod pretpostavkom da još bude plenuma, odbora i Sabora. Naravno, i Vrhovni sud može raditi bez predsjednika, baš kao što i nogometna momčad ne napušta teren kada ostane bez kapetana. Može bez kapetana raditi i Državno izborno povjerenstvo, tijelo koje bi nam itekako moglo biti potrebno sljedećih tjedana i mjeseci, jer ima ih ukupno devet, pa što ako jedan, a to je predsjednik Vrhovnog suda koji je po položaju predsjednik DIP-a, otpadne? Nikome ništa. Važno da smo stabilni nadasve.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila