Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
23. studenoga 2017.
Opća praksa Tihomira Ponoša

kolumna Politika – djelatnost bez »vječnih«

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 11. siječanj 2017. u 23:29 2017-01-11T23:29:31+01:00

Brojke pokazuju i ono što zna svatko tko imalo razumije politiku – to nije posao za svakoga. Osim što u politici čovjek mora imati jak želudac (i preko noći, po potrebi, zanijekati prijatelja ili kuma), što mora biti sposoban donositi odluke zbog kojih će ga mrziti i/ili prezirati, to je visokorizičan posao

Politika na nacionalnoj razini, barem u posljednjih desetak godina, melje svoje aktere. Podatak da je u posljednjem desetljeću, a u tom su desetljeću parlamentarni izbori održani četiri puta, samo 23 od 354 zastupnika i zastupnica izabrano sva četiri puta u Sabor, dokazuje da politika nije vječan posao i da su političari, nasuprot raširenoj tezi koju zagovara površniji dio medija i javnosti, promjenljiva kategorija. Vječnih nema, a i broj dugotrajnih sve je manji. Opstati jedno desetljeće (istina, neki od onih 23 opstali su i duže od desetljeća) u vrhu politike nije lako.

Kako brojke pokazuju, od dvije velike stranke SDP bio nešto postojaniji od HDZ-a. Njegovih je 12 članova četiri puta birano u parlament, a s lista HDZ-a četiri puta birano je njih šestero. Ta postojanost SDP-a vjerojatno je uvjetovana činjenicom da je stranku u sva četiri slučaja na izborima vodio Zoran Milanović. Postojanost čelnika rezultirala je i djelomičnom postojanošću stranke, što je logična posljedica kadrovske politike koja je podložna manjim promjenama u takvim uvjetima. No, u HDZ-u uvjeti su bili potpuno drugačiji. Na svake je izbore, a održani su 2007., zatim 2011., pa 2015. i konačno 2016. godine, HDZ predvodio novi predsjednik stranke. Ovaj je desetogodišnji ciklus započeo Ivo Sanader, nastavila je Jadranka Kosor, uslijedio je Tomislav Karamarko, a na posljednjim je izborima stranku predvodio Andrej Plenković. Nestabilnost i snažne turbulencije odlika su HDZ-a u posljednjih deset godina. Od navedenih četvero predsjednika stranke, dvoje (Sanader i Kosor) iz stranke su i izbačeni, a Karamarko je politički umirovljenik. Jasno je da se ta nestabilnost odrazila i na izborne liste, a one, pakm na to tko će ući u Hrvatski sabor. Samo šestero četiri puta izabranih iz HDZ rječito govori o žestini sukoba unutar te stranke i o tome koliko je kadrovska politika ovisna o stranačkom čelniku. Za tih šestero bilo bi zanimljivo istražiti kakvu to oni sposobnost imaju da prežive i politički nadžive svakog predsjednika HDZ-a.

Tako mali broj političkih veterana ukazuje na to da je sve manje kontinuiteta u političkim strankama, ali i da je sve manje doista iskusnih političara. Kadrovsko obnavljanje je u svemu, pa i u politici, nužno, ali manjak iskusnih političara opasan je za državu i društvo, a čini se da su baš posljednja dva saziva Sabora itekako manjkava po pitanju iskusnih političara, čemu smo u posljednjih godinu dana gotovo svakodnevno svjedočili.

Brojke pokazuju i ono što zna svatko tko imalo razumije politiku – to nije posao za svakoga. Osim što u politici čovjek mora imati jak želudac (i preko noći, po potrebi, zanijekati prijatelja ili kuma), što mora biti sposoban donositi odluke zbog kojih će ga mrziti i/ili prezirati, to je visokorizičan posao. Nasuprot uobičajenim tvrdnjama, kao političar nije teško postati »bivši«, izgleda da je osobni karijerni rizik znatno veći na razini visoke politike nego li na razini menadžera u vodećim tvrtkama. Sve te broje, kolikogod uvjerljive mogle biti, neće biti dostatne za razbijanje uobičajene slike. Ne treba sumnjati da će za veći dio javnosti političari biti »vječni«. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka