Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 2
Sutra: 13° 13° 2
23. svibnja 2019.
Međuzemlje

Komentar O pogubi populizma ili: Kako se Tole pravio Tošo

Foto Sandra Simunovic / PIXSELL
Foto Sandra Simunovic / PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 13. svibanj 2019. u 7:18 2019-05-13T07:18:36+02:00

Jedini je dužnosnik koji se zanio upisivanjem neto površine, pa je na koncu zaključio da je očito pogriješio pri upisu nekretnina, a sve će to ispraviti čim dobije uputu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, iako je ta uputa javno dostupna. Sve je savršeno jasno i jednostavno, Tolušić podriva ono za što se Plenković bori

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković voli govoriti protiv populizma, voli govoriti o vrijednostima srednjostrujaških stranaka i političkih opcija, nije mu mrsko upozoravati na opasnosti i pogubu populizma, ma gdje da je taj populizam, bilo na domaćem terenu, bilo bilo gdje u Europskoj uniji (pri čemu je u slučaju Plenkovića i to svakako domaći teren). Ovoga je tjedna u Bruxellesu govorio na skupu Centra za europsku politiku. Iznio je svoje viđenje Europske unije u razdoblju do 2024. godine, govorio je o »izazovima«, a drveni bruxelleski jezik odavno je eliminirao »probleme« i na njihovo mjesto ustoličio »izazove«. Jedan od tih »izazova« je i populizam. Premijer ga nije ovotjednom zgodom zaboravio spomenuti. Europska unija danas djeluje u bitno drukčijim okolnostima, a jedna od tih okolnosti je i velik rast populizma, a taj populizam, koji raste i zahvaljujući novim tehnologijama i zloporabama društvenih mrežama, je ozbiljna prijetnja za demokraciju.

Lista populista

I nema se ovome što je Plenković kazao u Bruxellesu što oduzeti. Točno je to, ali to nije sve. Naime onome što je Plenković govorio u Bruxellesu nema se što oduzeti, ali se može, pa i mora, mnogo toga dodati. Populizam je opasan za demokraciju, populizam razjeda krhko tkivo demokracije (krhko, sklono i ugroženo raznim boleštinama je uvijek i svugdje, ma koliko demokracija negdje dugo postoji i funkcionira, a posebno je slabašna u zemljama u kojima dobre demokratske prakse i običaji nisu ukorijenjeni, dakle u nekadašnjim socijalističkim zemljama među koje spada i Hrvatska), sve je to točno, ali taj populizam na domaćem terenu nije nastao pojavom Živog zida. Nije nastao ni pojavom Mosta, iako sumnjamo da je premijer isprva Most upisivao u populistički klub. Da jest, ne bi s njima formirao vladu koja je trajala nešto više od šest mjeseci, a nakon što je Most izbacio iz Vlade komotno ga je mogao pridodati na svoju listu populista.

Međutim, problem je nastao na drugim adresama, taj problem jednostavnog, primitivnog, jeftinog populizma koji ne želi razmišljati niti od danas ujutro do danas navečer, a kamoli u iole ozbiljnijim vremenskim periodima, taj problem prvoloptaškog populizma nastao je upravo tamo gdje ga ne bi trebalo biti, jer ga ne bi trebalo biti u velikim srednjostrujaškim strankama, a baš tamo – u HDZ-u i SDP-u – je nastao taj populistički pristup koji u Hrvatskoj sve efikasnije razjeda ionako slabašno tkivo demokracije.

Dan kada će ovaj tekst biti objavljen (tekst je objavljen u tiskanom prilogu Pogled u subotu, op. ur) bit će ujedno i posljednji dan prikupljanja potpisa za sindikalnu referendumsku inicijativu »67 je previše« kojom se traži, ako ćemo pravo, reforma nedavne mirovinske reforme. Ta referendumska inicijativa i mirovinske reforme u srži su populističkog, prvoloptaškog, nepromišljenog, u konačnici štetočinskog pristupa navodno velikih nam stranaka HDZ-a i SDP-a politici i povjerenju u politički sustav zvan demokracija.

Prije šest godina mirovinsku reformu provodila je Milanovićeva vlada, HDZ je bio u opoziciji. Socijaldemokrati na vlasti predložili su da se radni vijek produlji do 67 godina. HDZ se tome usprotivio. Zatim se kolo sreće okrenulo – HDZ je došao na vlast, SDP je otišao u opoziciju. HDZ je nastavio gdje je SDP stao, svakako s produljenjem dobi za odlazak u mirovinu, pod nešto promijenjenim uvjetima. Eh, sada se SDP tome usprotivio, čak toliko da je podržao i sindikalni referendum. Podržao ga je predsjednik SDP-a Davor Bernardić svojim potpisom, podržala ga je gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček šaljući na štandove članove SDP-a, jer na 1. maj sindikalisti nisu imali dovoljno volontera.

Kvadratura kruga ili kuće

Sve to nije ništa drugo nego svojevrsni populizam. Nije to politika, to je politikantstvo koje prakticiraju i HDZ i SDP, a to politikanstvo ukazuje da te stranke i nemaju baš tako čvrste i osmišljene stavove i politike. Čvrstina i osmišljenost tih stavova i politika, njihova ideologijska ukorijenjenost i utemeljenost, ovisi o tome je li stranka na vlasti ili u opoziciji, pa ono što je prilično raditi kada je stranka na vlasti treba odbacivati kada je stranka u opoziciji, a ono što je prilično odbacivati kada je stranka u opoziciji treba prigrliti kada je stranka na vlasti. Takvo politikanstvo, takvo djetinjasto prvoloptašenje razara i razjeda slabašno tkivo demokracije u Hrvatskoj, razjeda povjerenje u politiku, u političare, u politički sustav. Naravno, ne treba biti velika srednjostrujaška stranka da bi se tako ponašalo. Isti obrazac ponašanja imaju i primjerice stranka Milana Bandića ili nekadašnji HNS-ovci u današnjoj Amsterdamskoj koaliciji.

Situacija je paradoksalna: srednjostrujaške stranke su silno ponosne na ono što naprave kada su na vlasti, a na to što su napravile kada su bile na vlasti silno se ljute kada su u opoziciji, silno su ponosne na ono što su pokušavale napraviti kada su bile u opoziciji i to silnim naporima podrivaju čim dođu na vlast.

I nije takvo politikanstvo jedino što razjeda tkivo demokracije. Razjeda se povjerenje u Hrvatskoj danomice, razjedaju ga pojedinci. Skandali se redaju čudesnom brzinom, jedan još ni ne mine, novi nastane. Ovom ćemo se zgodom zadržati samo na tome kako dužnosnici, obojica ministri, popunjavaju imovinske kartice. Skandal s imovinskom karticom ministra državne imovine Goranom Marićem i njegovom kućom na moru nije ni minuo, kada je i više nego iz temelja niknula kuća potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića. Te je upisao odgovarajuću kvadraturu kuće, te nije, te je zaboravio upisati garažu i još poneke nekretnine uračunati u kvadraturu, te možda ipak nije jer je možda računao neto površinu, a ne bruto, pri čemu treba prijaviti naprosto površinu i jedini je dužnosnik koji se zanio upisivanjem neto površine, pa je na koncu zaključio da je očito pogriješio pri upisu nekretnina, a sve će to ispraviti čim dobije uputu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, iako je ta uputa javno dostupna, ali on će, eto, ipak još malo pričekati, ne bi li dobio uputu. Sve je savršeno jasno i jednostavno, baš kao prethodna rečenica, a jasno je i da Tolušić podriva ono za što se Plenković bori i da ostvaruje ono protiv čega se Plenković bori i to tako što se Tole pravi da je Tošo.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Aplikacija za bržu kupnju i nižu cijenu autobusnih karata
UZ ARRIVA CROATIA MOBILNU APLIKACIJU PUTNICI ŠTEDE VRIJEME I NOVAC

Aplikacija za bržu kupnju i nižu cijenu autobusnih karata