Grad: Rijeka
Danas: 11° pretežno oblačno
Sutra: 1° 13° moguća kiša
14. prosinca 2017.
Opća praksa Tihomira Ponoša

kolumna Lee, Lenjin, Tito i ZAVNOH

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 19. kolovoz 2017. u 15:05 2017-08-19T15:05:38+02:00

To da li se Hrvatska (ili onaj dio Hrvatske koji je birao Skupštinu Grada Zagreba) odriče antifašizma, može se vrlo jednostavno provjeriti. Neka predlože skupštinskom Odboru za imenovanje ulica, trgova i naselja da nešto u Zagrebu imenuju po ZAVNOH-u. On ne bi smio biti sporan. Uostalom, još je u preambuli Ustava

Micanje spomenika podignutih u čast povijesnim osobama te preimenovanje ulica i trgova imenovanih po povijesnim osobama uvijek je snažno povezano s novom interpretacijom prošlosti (ne nužno ni boljom, niti lošijom, ni točnijom, niti netočnijom, svakako drugačijom), a ta nova interpretacija, pri čemu je svaka nova interpretacija prošlosti ujedno i revizija povijesti, redovito je posljedica promjene društva, a ne marljivog rada povjesničara i njihovih novih otkrića i spoznaja. Posljedica tog procesa u Sjedinjenim Američkim Državama je uklanjanje spomenika konfederacijskom generalu Robertu Edwardu Leeju. Taj daroviti vojskovođa, koji je i kada je bio general južnjačke vojske na uniformi nosio čin pukovnika, najviši čin koji je stekao u američkoj vojsci prije izbijanja građanskog rata, desetljećima je bio simbol neuspjeha Juga i njegove propuštene prilike za osamostaljenjem. Simbolizirao je profesionalno uspješnog čovjeka koji je utjelovio propast Juga. Njegovom je predajom suparničkom, sjevernjačkom generalu Ulyssesu S. Grantu u Appomattoxu u travnju 1865. godine završen građanski rat. Četiri godine nakon predaje u Appomattoxu, Grant je postao 18. predsjednik Sjedinjenih Država, pet godina nakon predaje Lee je umro.

Vremena su po tko zna koji put promijenila običaje i one pokojnike koje se nekada častilo, više se ne časti. Lee više nije simbol propalog pokušaja Juga, njemu u čast podignute statue više ne simboliziraju milost pobjednika prema poraženom, on je primarno postao simbol rasizma i obrane rasizma u američkom društvu. Gledano iz prekooceanske udaljenosti koja sa sobom nosi znatna nerazumijevanja američkog društva, promatraču nije jasno ni zašto su Leeju (ali i drugim južnjačkim prvacima) uopće podizani spomenici, bez obzira na njihov stav o robovlasništvu. Spomenici su im podizani u državi koju su htjeli uništiti svojom secesijom. Što se, pak, tiče toga da je Lee (postao) simbol rasizma, potvrdu za to dobili smo protekloga tjedna u Charlottesvilleu. Protivnici uklanjanja spomenika podignutog njemu u čast tome se protive (i pri tome baš i ne biraju sredstva) upravo iz rasističkih razloga. On je za njih utjelovljenje bedastoće o bijeloj nadmoći.

Sličan proces prošle je godine bio intenzivan u Ukrajini gdje je u samo jednoj godini u sklopu potpunog raskida s komunističkom prošlošću uklonjeno 1.320 spomenika podignutih Vladimiru Iljiču Lenjinu, a preimenovano je 51.500 ulica nazvanih po vođi Oktobarske revolucije. Eliminacija Lenjina iz ukrajinskih javnih prostora nije posljedica tek raskida s komunističkim razdobljem ukrajinske prošlosti. To je mnogo više posljedica rata koji u Ukrajini traje od 2014. godine. Posljedica tog rata je radikalna promjena ukrajinsko-ruskih odnosa i njihovo po svemu sudeći dugotrajno pogoršanje. I ti su procesi ubrzano promijenili časti i običaje i u tim procesima nije eliminiran samo Lenjin. U Kijevu je nekadašnja Moskovska avenija premienovana u Aveniju Stepana Bandere, za jedne vođe ukrajinskog otpora protiv Sovjetskog Saveza pri kraju Drugog svjetskog rata, za druge suradnika nacista, dakle onih koji su pobili milijune Ukrajinaca. Naravno, ukrajinski raskid s nasljeđem komunističke prošlosti nikada neće biti potpun. Nikada neće negirati odluku Nikite Sergejeviča Hruščova kojom je 1954. Krim oduzeo Rusiji i »prebacio« ga u Ukrajinu.

U Hrvatskoj, konkretno u Zagrebu, već prvog dana rujna mogli bismo svjedočiti takvom događaju. Bude li sve prema aktualnim političkim planovima, Gradska skupština bi 31. kolovoza trebala donijeti odluku o preimenovanju sadašnjeg Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske. Vremena su promijenila običaje i kada je riječ o Titu (dapače, u nizu gradova u Hrvatskoj i prije nego li u Zagrebu) i o tome je posljednjih tjedana bilo mnogo riječi. Jedan od argumenata protivnika preimenovanja Trga maršala Tita jest da se time odbacuje antifašizam, kao i hrvatska tekovina. Sasvim je izvjesno da će Tito ostati bez trga, a to da li se Hrvatska (ili onaj dio Hrvatske koji je birao Skupštinu Grada Zagreba) odriče antifašizma, može se vrlo jednostavno provjeriti. Neka predlože skupštinskom Odboru za imenovanje ulica, trgova i naselja da nešto u Zagrebu imenuju po ZAVNOH-u. On ne bi smio biti sporan. Uostalom, još je u preambuli Ustava.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka