Grad: Rijeka
Danas: 18° djelomično oblačno
Sutra: 1° 15° naoblaka
24. studenoga 2017.
Opća praksa Tihomira Ponoša

Komentar Kao svaki nemoćni sirotan Divjak se uzda u pravo

Foto  Goran Stanzl/PIXSELL
Foto Goran Stanzl/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 20. kolovoz 2017. u 11:38 2017-08-20T11:38:00+02:00

Sukob između Vican i Divjak nije samo provedbene naravi, on je u suštini svjetonazorske naravi

Predsjednika Vlade Andreja Plenkovića zanima tko po medijima distribuira interne dokumente radnog karaktera. Taj interni dokument radnog karaktera je analiza natječaja kojim je u sklopu silnih aktivnosti koje se provode ne bi li se onemogućila provedba Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije izabran dio Ekspertne radne skupine.

Analizu je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u mandatu ministrice Blaženke Divjak, dostavilo Posebnom stručnom povjerenstvu na očitovanje prije više od mjesec dana, a ono se nije očitovalo do danas.

U tom je dokumentu konstatirano da voditeljica Ekspertne radne skupine Jasminka Buljan Culej ne ispunjava uvjete prema pravilniku kojega je donijelo samo Povjerenstvo kojemu je na čelu Dijana Vican, a koju je na tu dužnost imenovao Andrej Plenković.

Premijer nije govorio o točnosti onoga što piše u analizi, a što je za Posebno stručno povjerenstvo i njenu predsjednicu Dijanu Vican porazno.  Plenkovića, sudeći prema njegovoj izjavi, ne zanima sadržaj nego forma.

Zanima ga, dakle, da ministrica otkrije tko po medijima distribuira interne dokumente radnog karaktera, drugim riječima kazano, želi doznati tko je glasnik loših vijesti, a za loše vijesti ne mari.  

Slabašni HNS

Očito je da ministrica Divjak želi Dijanu Vican eliminirati s mjesta predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva, a očito je i da se toj njenoj namjeri protivi premijer.

U tom sukobu Divjak je u inferiornom položaju što ne znači da je bez ikakvih šansi. Vican je u velikoj prednosti jer je ona osobni izbor Andreja Plenkovića, a Divjak je izbor HNS-a i to iz druge ruke, nakon što je Pero Lučin odbio dužnost ministra.

Divjak, koja nije ni članica stranke, iza sebe ima slabašni HNS, Vican samouvjerenog premijera. U tom slabašnom HNS-u možda čak i ima fantasta koji si utvaraju da mogu biti ravnopravni partneri HDZ-u u vladi, možda čak ima onih koji misle da njihova prijetnja napuštanjem Vlade ne provede li se reforma obrazovanja onako kako zamišljaju oni i Divjak straši Plenkovića.

No, od te prijetnje najviše bi morali strahovati u HNS-u samom. Napuste li Vladu, a Plenković uspije izbjeći prijevremene izbore, HNS će biti u opoziciji kao potpuno nevažna stranka. Napuste li Vladu i budu li prijevremeni izbori, HNS će završiti kao potpuno nevažna stranka.

Premijer je u sukobu Divjak i Vican mnogo čvršće stao na stranu Dijane Vican. Nju je višekratno javno podržao, zaključio da ona odlično radi svoj posao (što, dakle, hoće ta Divjak s tom Vican, kada ta Vican odlično radi svoj posao, a to tvrdi onaj koji je za takvu tvrdnju najmjerodavniji jer on ju je i imenovao, pa valjda zna koga je imenovao i kako taj radi), od nje i Posebnog stručnog povjerenstva očekuje tek da do 8. rujna pripreme usuglašeni nacrt akcijskog plana provedbe Strategije.

Ne zamara ni sebe ni Vican sadržajem analize, pravovaljanošću imenovanja Jasminke Buljan Culej za čelnu osobu Ekspertne radne skupine, nepotpunošću Ekspertne radne skupine jer nedostaje njih pet od 12, ne zamara se ni time hoće li i kada Povjerenstvo očitovati o analizi Ministarstva.

Stvaranje novih pravila

I dok se Vican u tom sukobu može uzdati u moć i silu, doduše ne svoju nego premijerovu, Divjak ne preostaje ništa drugo nego da se kao svaki nemoćni sirotan uzda u pravo i u to da će činjenica da se Povjerenstvo nije pridržavalo pravila koja je samo stvorilo biti dostatna da eliminira Vican.

Druga je metoda kojom Divjak pokušava eliminirati Vican stvaranje novih pravila. Najavila je da želi da na čelu Posebnog stručnog povjerenstva bude ministrica znanosti i obrazovanja, a ne neka osoba izvan Vlade koju imenuje premijer. Doduše, izjavila je Divjak da bi se time, dakle činjenicom da je ministrica na čelu Povjerenstva, proces provedbe obrazovne reforme – depolitizirao.

Kako bi se nešto depolitiziralo ako je na čelu nečega politički prva osoba resora doista nije jasno. Nije jasno ni kako će Divjak realizirati plan. Prema Strategiji Povjerenstvo je neovisno tijelo osnovano pri Uredu predsjednika Vlade, sljedećega tjedna na javnu će raspravu Divjak staviti izmjenu Strategije koja bi joj omogućila da ona bude na čelu Povjerenstva i da se tako riješi Vican.

No, kako će ta izmjena Strategije nakon javne rasprave proži koordinaciju Vlade, zatim Vladu, a na koncu biti usvojena u Saboru? Po svemu sudeći nikako, jer Plenković bi prihvaćanjem plana Divjak pristao na umanjivanje vlastitih premijerskih ovlasti koje je dobio na temelju Strategije usvojene u Hrvatskom saboru u vrijeme kada je u njemu većinu imala Kukuriku koalicija.

Manjak argumenata – višak pridjeva

U tjednu za nama State Department objavio je izvješće o vjerskim slobodama u svijetu za 2016. godine i u odjeljku koji se tiče Hrvatske apostrofirao niz prošlogodišnjih filoustaških događaja. Spomenut je i tadašnji ministar kulture Zlatko Hasanbegović koji je kratkom porukom komentirao izvješće. Naveo je da je riječ o »neutemeljenim besmislicama koje su zapravo falsificirano izvješće hrvatske nevladine, prokazivačke i preplaćene pseudoljevičarske scene, a koje je u nedostatku ozbiljne analitike nekritički preuzelo i dalje proslijedilo američko veleposlanstvo u Zagrebu iz vremena bivše predsjedničke administracije. Jednako je nerelevantno kao i pseudoljevičarski agitprop i difamacijska kampanja protiv predsjednika Trumpa i izvan njega«.
U izvješću se doista navedene besmislice, ali te su se besmislice doista i dogodile. Dogodio se bojkot židovskih i srpskih organizacija komemoracije u Jasenovcu, dogodio se zbog snaženja filoustaške atmosfere u društvu, dogodio se i marš više tisuća ljudi koji su urlali »za dom spremni« središtem Zagreba, dogodio se i »za dom spremni« na utakmici Hrvatske i Izraela u Osijeku. Hasanbegović je potpuno u pravu kada  pojam »neutemeljene besmislice« koristi za izvješće koje navodi i film Jakova Sedlara o Jasenovcu a koji bi se bez poteškoća mogao svrstati u kategoriju »neutemeljenih besmislica«. Interesantan je ton Hasanbegovićeve izjave, a interesantno je i da on misli da se američka vanjska politika potpuno mijenja promjenom stanovnika Bijele kuće pri čemu su oni prijašnji, budući da nisu bili Trumpovi nego Obamini, tolike šeprtlje da im nedostaje ozbiljna analitika. Što se, pak, tona i kvalifikativa kojer Hasanbegović koristi stvari su, u ovome slučaju, jasne i taj je stari trik odavno isproban – uslijed nedostatka argumenata izjava bivšeg ministra kulture pati od viška pridjeva.

 
Plenković ima jakih političkih razloga, koji naravno ne moraju imati nikakve veze s provedbom Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije da uza se drži Vican, a na distanci Divjak. Valja se prisjetiti da je u vrijeme ovogodišnjeg preslagivanja (termin zaboravljenog Milivoja Špike iz 2016. godine), odnosno rekonfiguriranja (termin Andreja Plenkovića iz 2017. godine) Vlade međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač kazao da se HNS-u nikako ne smije dopustiti kontrola nad obrazovanjem.

Sukob između Vican i Divjak nije samo provedbene naravi, on je u suštini svjetonazorske naravi. Divjak bi da se reforma provede onako kako je zacrtana u Strategiji, Vican bi da se reforma provede onako kako odgovara desnom krilu HDZ-a.

Za desno krilo HDZ-a Vican je prihvatljiva, a sve što bi išlo samo malo prema lijevome od njene pozicije, za taj bi dio vladajuće stranke lako moglo postati neprihvatljivo i neprobavljivo. Kada vodi kadrovsku politiku u obrazovanju Plenković mora na prvom mjestu voditi računa o svojoj stranci i biračima, ne o reformi, ne o provedbi Strategije, a ponajmanje o željama koalicijskog partnera.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka