Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. studenoga 2019.
Međuzemlje Tihomira Ponoša

Komentar Hrvatska zastava na hrvatskom svinjcu

Hrvatska zastava na hrvatskom svinjcu
Hrvatska zastava na hrvatskom svinjcu
Autor:
Objavljeno: 29. srpanj 2019. u 11:31 2019-07-29T11:31:50+02:00

Đulovčanin nije imao pri ruci zakonom propisanu zastavu RH, pronašao je svojedobno zakonom propisanu zastavu Socijalističke Republike Hrvatske i slavljenički je izvjesio. Tada na scenu stupaju ljudi u koje se uvijek treba pouzdati, a to su susjedi. Brižni susjedi o svemu su obavijestili policiju

Izvjesnost i predvidljivost važne su odlike pravnog sustava. Naprosto, potrebno je s visokim stupnjem izvjesnosti unaprijed znati kakva je posljedica nekog ponašanja, koliko skupo će nekoga koštati kršenje zakona. Poteškoće za građane, uključujući i one koji ne krše ili ne žele kršiti zakon, nastaju onoga trenutka kada sustav prestaje biti izvjestan i predvidljiv, kada kazne prestaju biti standardizirane i kada se građani suočavaju s neizvjesnošću, čak tolikom da ne znaju je li nešto što su učinili kažnjivo ili je zakonito.

Takva pravna neizvjesnost i nesigurnost može se manifestirati i na nečemu naizgled malome, ali i to malo, te razlike u postupanju, itekako su indikativne, one ukazuju na to da sustav, vlast i represivni aparat postupaju arbitrarno, kako im se svidi, a to nije dobra vijest ni za jednu državu, ni za jedno društvo.

Naopaki kriteriji

Protekloga je vikenda 58-godišnjak iz Đulovca, mjesta nadomak Daruvara, napravio nešto važno u svom životu - stavio je svinjac pod krov. Važna je to stvar, jer svinjac je važan (bez ikakve ironije, baš kao što je važna i štala), a kako nalaže tradicija u ovim krajevima, kada se zgrada stavi pod krov red je da se na zgradi istakne zastava. No, nesretni Đulovčanin nije imao pri ruci zakonom propisanu zastavu Republike Hrvatske, pronašao je svojedobno zakonom propisanu zastavu svojedobno postojeće Socijalističke Republike Hrvatske, slavljenički izvjesio zastavu na kojoj nema povijesnog hrvatskog grba, šahovnice, s pripadajućim životinjskim carstvom u kruništu, već je posred zastave crvena zvijezda petokraka.

Tada na scenu stupaju ljudi u koje se uvijek treba pouzdati, oni su najbliži da vam priskoče kada ste u nevolji, a to su susjedi. Brižni susjedi o svemu su obavijestili policiju, a njoj, pak, nije preostalo ništa drugo nego da izađe na lice mjesta, obiđe svinjac, zaključi da izvješena zastava nije u skladu s propisima, nije u skladu sa Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske, a kad nešto nije po propisu nema druge, mora se uredovati. Đulovčaninu su zastavu zaplijenili i uručili mu prekršajni nalog.

Čovjeku prijeti novčana kazna, a kako je zakon star više od četvrt stoljeća, a domaće valute na ovim prostorima ne poznaju dugo trajanje, kazna je izrečena u dinarskoj protuvrijednosti od 20 do 50 njemačkih maraka. Nema više dinara (i to hrvatskih, jugoslavenski su iščezli nešto ranije, a kako stvari stoje za koju godinu neće biti ni kune), nema više čak ni njemačkih maraka (srednje i starije generacije to valjda nikada neće prežaliti, uvijek će se rado sjećati Clare Schumann s novčanice od sto maraka), ali prekršajni nalog je opstao. Bit će da je osnova za kažnjavanje članak 27. stavak 2. spomenutog Zakona u kojem piše da će kažnjen biti onaj koji »rabi grb ili zastavu Republike Hrvatske u obliku ili sadržaju koji nisu utvrđeni Ustavom Republike Hrvatske i ovim zakonom«. Tako gledano skoro sve je jasno, uz tek dvije poteškoće. Gospodin iz Đulovca uopće nije rabio zastavu Republike Hrvatske, nego zastavu Socijalističke Republike Hrvatske, a ona koliko je poznato nije zakonom zabranjena, pa ni zbog crvene zvijezde petokrake. Nije jasno ni kakve to policija ima kriterije, a to nas vraća na početak teksta.

Prije nepuna tri mjeseca, u vrijeme kampanje za izbore za Europski parlament, na zgradi u Zagrebu u kojoj su prostorije stranke Neovisni za Hrvatsku, ta je stranka izvjesila zastavu, istina ne zastavu Socijalističke Republike Hrvatske nego zastavu na kojoj je grb u kojem je gornje lijevo polje bijele, a ne crvene boje, a nema ni kruništa. I tada je policija uredovala, raspravljalo se o tome kako stranka tadašnjeg tandema Esih - Hasanbegović provocira s tim prvim bijelim poljem, time asocira na ustaški pokret i razdoblje NDH, ali policijski zaključak je potpuno drugačiji od policijskog zaključka u Đulovcu. nema elemenata ni kaznenog djela ni prekršaja. Sve je u redu i po zakonu, zastava je lege artis. O tome nas nije obavijestio bilo tko, nije nas obavijestio prvi policajac na kojega bi novinari naletili, nije nas obavijestio netko dežur

ni iz Policijske uprave zagrebačke, niti neki glasnogovornik. Stvar je, jer ipak je riječ o parlamentarnoj stranci i prvom bijelom polju, toliko važna da nas je o zakonitosti zastave izvijestio ravnatelj policije Nikola Milina osobno. Tako to, izgleda, bude. Kada netko izvjesi zastavu SR Hrvatske, na koju se u ustavnom pravnom slijedu iz izvorišnih osnova današnja RH naslanja, onda imenom i prezimenom nepoznata policija izlazi na teren, plijeni zastavu i ispisuje prekršajni nalog. Kada netko izvjesi zastavu da je provokacija (iako doista nije kopija zastave NDH), onda na teren izlazi ravnatelj policije i nitko ne piše prekršajne naloge. Toliko o izvjesnosti i predvidljivosti zakona i njihove primjene.

Provokacija s bijelim poljem

Predvidljivost osim na zakonskoj razini postaje problematična i na ustavnoj razini. Klub zastupnika Mosta je inicirao, a ukupno 32 zastupnika su podržala, prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja Milanu Kujundžiću, ministru zdravstva. Članak 113. Ustava zvuči prilično jasno i njegova za ovaj slučaj dva bitna dijela glase »na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu, ili Vladi u cjelini«, a u istom članku malo dalje piše »rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru«. Prijedlog je dostavljen Hrvatskom saboru 23. srpnja, ali Sabor je na ljetnoj ustavnoj stanci koja traje od 15. srpnja do 15. rujna.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Sabora je većinom glasova preventivno, još 19. srpnja, zaključio da se rok od 30 dana odnosi samo na redovno zasjedanje Sabora, pa bi Most i oni koji su podržali njegov prijedlog za smjenu Kujundžića morali sačekati početak jesenskog zasjedanja. Kako je to netko uspio iščitati, kako su to neki zaključili da se zbog zahtjeva za opozivom ministra, a rok veoma jasno navodi rok u kojem o tome treba raspraviti i odlučiti, ne smije sazivati izvanredna sjednica Sabora u vrijeme ustavne stanke, eh, to doista ustavno nije jasno, politički jest. Nije jasno, a doista nije ni logično. Jer kako to da se izvanredna sjednica Sabora može sazvati da bi se nove ministre potvrdilo, a izvanredna sjednica Sabora se ne može sazvati da bi se postojećeg ministra pokušalo smijeniti? Toliko o izvjesnosti i predvidljivosti Ustava i njegove primjene.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija