Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 2
Sutra: 23° 23° 2
20. rujna 2018.
Međuzemlje Tihomira Ponoša

blog Algoritam ili sumrak bogova

Foto Silvano Ježina
Foto Silvano Ježina
Autor:
Objavljeno: 14. svibanj 2017. u 11:24 2017-05-14T11:24:49+02:00

Prsnuće Algoritma i njegove knjižarske mreže imat će ozbiljne posljedice na dvije srodne branše – nakladničku i knjižarsku 

Posljednjih tjedana u Hrvatskoj svjedočimo propasti perjanica ili sumraku bogova, kako komu drago. Priča o Agrokoru dobro je poznata, uzdrmala je, kolikogod guverner HNB-a Boris Vujčić davao umirujuće izjave, ekonomiju, zbog Agrokora je usvojen i poseban zakon, uzdrmao je politiku i vlast, pa je upitno postoji li parlamentarna većina ili ćemo za nekoliko mjeseci opet na prijevremene parlamentarne izbore.

U tjednu za nama dogodilo se ono što se očekivalo već duže vrijeme, a to je duboka kriza knjižarstva. U mnogočemu je ta kriza izazvana poslovnim krahom Algoritma nalik na poslovnu krizu Agrokora s epicentrom u Konzumu. Knjižarstvo je na nizbrdicu stalo prije krize koja je započela 2008. godine. U to doba gradili su se veliki trgovački centri i veliki nakladnici, a oni su u ovoj zemlji u pravilu i najveći knjižari unajmljivali su velike poslovne prostore, više sotina kvadrata, i to dugoročno i ne baš jeftino. Trošak najma tek je dio troškova. U nove je knjižare trebalo investirati, trebalo ih je urediti, opremiti, a trebalo je i zaposliti ljude. Sve to košta, sve je to nakladnike koji nisu knjižari distributivno rastegnulo, a povećan broj knjižara, iliti veća distributivna mreža, nije rezultirala i odgovarajućim povećanjem prodanih primjeraka knjiga.

Za krizu su bili nespremni, iz potrošačke košarice građana, onog manjeg dijela koji kupuje knjige, one su brzo izbačene. Knjižarima su ostale jednako visoke najamnine, nakladnicima sve manji prihodi, a svoje su knjige isporučene knjižarima sve teže i sa sve većom odgodom naplaćivali. Nekadašnje knjižarske zvijezde i kulturna susretišta poput zagrebačkog Megastorea malo po malo postala su gotovo sablasno prazne hale. Knjižari su spas potražili u spajanju i prije tri godine stvorili su APM (Algoritam, Profil, Mozaik knjiga). Tri velika nakladnika i knjižara ujedinila su se u prodaji knjiga ne iz ljubavi nego iz nužde. U međuvremenu je Profil istupio iz tog trojca, nova tvrkta nazvana je Algoritam MK i ta tvrtka sa sve svoje 32 knjižare upravo propada.

Algoritam je za cijelu jednu generaciju bio kulturno važno mjesto. Nekima zato što je objavljivao popularne Tolkienove romane, drugima zato što je u sredštu Zagreba otvorio isprva malenu knjižaru sa stranom literaturom i časopisima. Tih devedesetih godina, u vremenu prije interneta i on-line dostupnih knjiga, bila je to naša Ali-babina pećina, zapravo nevelik prostor s gomilom svakojakog blaga koji nam je olakšavao i uvelike omogućavao intelektualni kontakt sa svijetom.

Neumjesno je uspoređivati tadašnji maleni Algoritam s velikim knjižarama, ali bio je to naš mali Dussmann. Algoritam se širio, rastao i u tome nije stao i kao i sve što se širi, a ne želi ili ne može ili ne zna stati, na koncu je prsnuo.

Prsnuće Algoritma i njegove knjižarske mreže imat će ozbiljne posljedice na dvije srodne branše – nakladničku i knjižarsku, a imat će i ozbiljne kulturne posljedice, posebno otvore li se u većini prostora u kojima su danas istina zatvorene, ali ipak knjižare poslovi neke druge svrhe i namjene. I baš kao i u slučaju krize Agrokora i Konzuma, jasno je tko će najviše stradati u krizi Algoritma – mali dobavljači, odnosno mali nakladnici. Mnogi od njih potražuju desetke tisuća kuna (u usporedbi s onim što se potražuje od Agrokora jedva da je spomena vrijedna svota, ali od toga bi trebala živjeti neka mala nakladnička kuća) i već znaju da taj novac neće vidjeti na svojim računima, a premali su, broj naslova koje godišnje objavljuju je nedostatan, da bi taj gubitak amortizirali. Štetu trpe i čitatelji i kupci knjiga, ali oni štetu mogu mnogo lakše amortizirati. Naručiti i kupiti knjigu na internetu poodavno nije nikakav problem, ne samo stranu knjigu nego i od mnogih domaćih nakladnika. Štetu trpe i gradovi, posebno manji. Smanjivanje broja knjižara rezultira povećanjem provincijalizma u zajednici.

Knjiga, nakladnici, knjižari ne mogu, kako sada stvari stoje, računati na pomoć države. Uzalud sve priče o tisućljetnoj hrvatskoj kulturi, pismenosti, književnosti, glagoljaštvu, latinistima, Bartolu Kašiću, Matošu i Krleži kada knjiga u ovom društvu zapravo nije važna. Niti knjižna politika ikome donosi glasove, niti je Algoritam dužan kao Agrokor pa da bi se zbog njega donosio ili na njega primjenjivao poseban zakon.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka