Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 19° 26
Sutra: 20° 24° 1
25. lipnja 2018.
Opća praksa Tihomira Ponoša

kolumna 2018., godina smanjenja rada nedjeljom

Snimio Vedran KARUZA
Snimio Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 15. prosinac 2017. u 23:13 2017-12-15T23:13:38+01:00

Ne postoji ni jedan valjani razlog, pa ni ekonomski, za masovan rad nedjeljom u trgovinama. Nedjeljom trebaju raditi službe koje su takve naravi da naprosto moraju raditi

Mnogo se toga u posljednjih godinu dana promijenilo, da bi mnogo toga ostalo isto. Tako je isti ostao odnos prema radu nedjeljom i blagdanom, ali ipak uz naznaku promjene. Prije godinu dana u ovoj rubrici, u ovo doba godine, napisano je kako se jedan trgovački lanac, bio je to Kaufland, hvali time da njegove trgovine ne rade na blagdan. Ove se godine drugi trgovački lanac, Lidl, pohvalio time da će ove godine prvi put zatvoriti sve svoje trgovine i na dan koji nije blagdan, konkretno na Badnjak, pa njihove trgovine neće raditi tri uzastopna dana. Trgovine tog njemačkog trgovačkog lanca poštovat će i praznik zvan Nova godina, a ograničeno (u obliku skraćenog radnog vremena) poštovat će blagdan zvan Sveta tri kralja.

Oglasio se i Sindikat trgovine koji od poslodavaca očekuje »da pokažu iskrenu zauzetost i društvenu odgovornost za svoje radnike i omoguće im u skladu sa Zakonom blagovanje 25. i 26. prosinca te 1. i 6. siječnja 2018. godine«. Rad trgovina nedjeljom i blagdanom poodavno je detektiran problem za kojega malo tko, od onih koji problem mogu riješiti, mari. No, za razliku od prošlih godina, ove je godine najavljeno formiranje Hrvatskog saveza za nedjelju, inicijative koja bi trebala okupiti sindikalne centrale i niz organizacija crkvenih organizacija, a koja će se zalagati za ograničenje rada nedjeljom, posebno u trgovini. Na čelu je te inicijative franjevac Božo Vuleta koji je već pokušavao ograničiti rad nedjeljom, taj je rad zakonski i bivao ograničen, ali je zakonsko ograničenje u dva navrata padalo na Ustavnom sudu.

Vjerojatno će inicijativa Hrvatski savez za nedjelju barem u dijelu javnosti biti obilježena kao crkvena i tako tretirana, dakle unaprijed označena kao retrogradna i retradicionalizacijska.  No, ograničavanje rada nedjeljom mnogo je šire pitanje od same Crkve (ili nekih njenih dijelova i organizacija koje su za to zainteresirane). Ne postoji ni jedan valjani razlog, pa ni ekonomski, za masovan rad nedjeljom u trgovinama.

Za sve što se treba kupiti u trgovinama ima sasvim dovoljno vremena od ponedjeljka do subote, a zatvaranjem manje-više svih trgovina nedjeljom radnicima bi se omogućilo da uživaju u svom pravu na odmor.
Masovan rad nedjeljom u trgovini višestruko je štetan. Neke od tih razloga naveo je Vuleta najavljujući inicijativu (loše utječe za zdravlje, gubitak društvene kohezije, smanjenje mogućnosti da se vikendom ode u kino, kazalište, koncert, sportski događaj), o nekim od tih razloga (odgoda odluke o rađanju djece) u svojim je radovima pisao demograf Anđelko Akrap.

Argument da nedjeljom slobodno može raditi tko hoće, uz uvjet da mu se to pošteno plati, zapravo nije valjan jer on potire ideju ograničavanja radnog vremena (i to iz humanog razloga) kako bi se radnicima, koje i inače valja pošteno platiti, ne samo nedjeljom i blagdanom, omogućio odmor, druženje s obitelji i prijateljima, kako bi im se naprosto omogućilo da funkcioniraju kao socijalna bića. Nedjeljom trebaju raditi službe koje su takve naravi da naprosto moraju raditi, a razloga da zaposleni u trgovini masovno rade nedjeljom nema.

Upitno je hoće li još jedna Vuletina inicijativa naići na snažniju političku i društvenu podršku. Već sad bi se moglo zaključiti da na snažniju političku podršku ne treba računati. Vlada čiju okosnicu čine proklamirani demokršćani ograničavanje rada nedjeljom po svemu sudeći ne razmatra. Dapače, prije dvadesetak dana, kada je Vuleta najavio formiranje inicijative, u Vladi su se s novinarima loptali – na relaciji Ministarstvo rada i mirovinskog sustava – Ministarstvo gospodarstva – i nisu uspjeli dokučiti tko je doista nadležan za to pitanje. Dakle, kršćanin Vuleta po svemu sudeći ne može računati na demokršćane iz HDZ-a i saveznike bi trebao potražiti drugdje.

Logično bi bilo da lijeve stranke podrže takav zahtjev (ne moraju se formalno priključiti inicijativi) budući da je ograničenje radnog vremena jedan od važnih dosega borbe za radnička prava, a u borbi za to pravo u 19. su se stoljeću gubile i glave. No, to pitanje nije važno za najsnažniju stranku ljevice SDP, koja se i inače pretjerano ne posvećuje lijevim temama. Ta je stranka demonstrirala da prema tom pitanju ima liberalan stav koji nema nikakve veze sa socijaldemokracijom. Malo je vjerojatno da će Vuleta saveznike pronaći i među malim, nedavno nastalim lijevim strankama koje bi se možda i mogle s njime složiti oko sadržaja, ali se s njime vjerojatno ipak neće moći složiti zato što je iz Crkve. To je razlog i zbog kojega Vuletu i njegovu inicijativu vjerojatno neće podržati niti ženske udruge (pozvao ih je na suradnju); jest da su većina zaposlenih u trgovini koje se izrabljuje žene, ali jest i da je Vuleta iz Crkve, pa će prevagnuti ona da ne valja s vragom tikve saditi.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka