Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 2
Sutra: 12° 12° 2
16. studenoga 2018.
Kultura&Kolera Maje Hrgović

blog Što će preživjeti?

Ilustracija / Arhiva NL
Ilustracija / Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 2. studeni 2014. u 14:28 2014-11-02T14:28:00+01:00

   Izuzetno su rijetki umjetnici koji uspijevaju svojim djelom zadržati pažnju publike kroz stoljeća. Čak je i popis nobelovaca napučen imenima koja nam danas ne znače ništa.

Nada da će umjetničko djelo nadživjeti svoga tvorca, besplodna je iluzija kojom se većina umjetnika tješi. Shakespeare se hvalisao svojim sonetima koji će, govorio je, trajati duže nego spomenici prinčeva i uspomene na njih – i bio je u pravu. No, statistički gledano, nema puno smisla u vjeri da će se vrijednost umjetničkog djela pokazati tek nakon što autor umre, da će ga prigrliti neki budući, napredniji naraštaji. 

Izuzetno su rijetki umjetnici koji uspijevaju svojim djelom zadržati pažnju publike kroz stoljeća. Razlog je u onome što je Shakespeare nazvao »droljastim vremenom«. Čak je i popis nobelovaca napučen imenima koja nam danas ne znače ništa. 

Škotska autorica Katie Paterson domislila se mudrom načinu da se ovaj problem nadvlada. »U Norveškoj je zasađena šuma od koje će za sto godina biti proizveden papir za tiskanje posebne antologije. U međuvremenu, svake će godine jedan autor doprinijeti rukopisom koji će biti pohranjen za objavu 2114. godine«, stoji u objašnjenju projekta »Future Library« (buduća knjižnica). Autori koji sudjeluju u projektu – a sudjelovanje je rezervirano za najznačajnija imena svjetske književnosti – odreći će se publike tog novog romana i slave koja bi ga, sigurno je, pratila. U zamjenu će dobiti pažnju čitatelja 22. stoljeća. Katie Paterson je već odabrala mjesto za ovu vremensku kapsulu. Rukopisi će biti čuvani u narodnoj knjižnici Deichmanske u Oslu, koja je u ovu svrhu opremljena novim tiskarskim pogonom. A prva bi sudionica projekta uskoro trebala isporučiti prvo djelo: bit će to roman Margaret Atwood. 

Embargo na objavu književnih djela pokazao se kao učinkovit mamac za čitatelje. Primjer je autobiografija Marka Twaina, koji je postavio uvjet da se knjiga objavi tek dugo nakon njegove smrti, kako bi mogao biti siguran da može biti potpuno iskren. A kad je University of California Press objavio knjigu 2010., prodaja je na Amazonu naprosto eksplodirala. 

Ovog je tjedna u Zagrebu gostovao pisac Laszlo Krasznahorkai. U ZKM-u je, na pitanje zašto se bavi književnošću, dao moćan odgovor. Piše samo kad ima nešto dati svijetu. Piše knjige za koje misli da ih nitko još nije napisao. Iako je ta izjava pomalo apstraktna, jasno nam je što je tvorac »Sotonskog tanga« pod tim mislio. U »pravoj« umjetnosti, onoj koja će preživjeti korozivno djelovanje droljastog vremena, ne postoje redundancije, suvišna ponavljanja, dvostruke informacije. 

Ovog je tjedna napokon počela realizacija projekta kojim se autorima književnih djela isplaćuju naknade za posudbe u knjižnicama. Na popisu najposuđivanijih pisaca dominiraju lektirni autori, među njima su Pavao Pavličić i Sanja Pilić. I Krleža je tu. Tko će od njih doživjeti 2114.?

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

Iz kategorije: Kultura&Kolera

Pogledaj sve

HNK Rijeka