Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
16. studenoga 2018.
Kultura & kolera Kim Cuculić

kolumna Razbojnik koji je čitao

Razbojnik koji je čitao
Razbojnik koji je čitao
Autor:
Objavljeno: 24. veljača 2014. u 8:11 2014-02-24T08:11:58+01:00

U kontekstu sveopće kuknjave oko stanja u izdavaštvu, poraznih statistika o čitanju i izumiranju knjiga, jedna epizoda iz »Baruna penjača« Itala Calvina djeluje utješno i ljekovito

U tjednima koji su za nama dogodilo se svašta – Saša Broz dala je ostavku na mjestu ravnateljice riječke Opere, Vitomira Lončar zbog svoje je »Slamke spasa« privedena u policiju, konačno je raspisan natječaj za intendanta HNK Zagreb, osječki HNK je u blokadi i tako dalje. Pisanje o hrvatskoj kulturi sve više počinje nalikovati pisanju za crnu kroniku, što je dobar šlagvort za temu ove kolumne.

   U kontekstu sveopće kuknjave oko stanja u izdavaštvu, poraznih statistika o čitanju i izumiranju knjiga, jedna epizoda iz »Baruna penjača« Itala Calvina djeluje utješno i ljekovito. Povod za ponovno čitanje ovog alegorijsko-bajkovitog djela je premijera Talijanske drame u Rijeci, koja je upravo uprizorila Calvinova »Baruna«. U ovoj pripovijesti iz trilogije »Naši preci« dječak Cosimo, mladi barun, iz protesta prema svojoj obitelji i društvenim konvencijama odluči živjeti na drveću i više nikada ne silazi na zemlju. U jednom trenutku Cosimo od progona pandura spašava strašnog razbojnika Giana dei Brughija, pljačkaša i ubojicu. Cosimo i Gian skrivaju se na stablima i – čitaju knjige!

   Razbojnik se prisjeća jednog svog razbojstva, kad je zaustavio neku kočiju u kojoj nije bilo ničega vrijednog, pa je uzeo knjigu, uz objašnjenje: »Sav ostali plijen bio bih dao samo da zadržim tu knjigu«. Razbojnik se u svome skrovištu strastveno predaje čitanju knjiga. Romane je upravo proždirao, a razvio je i svoj čitateljski ukus. Primjerice, »Telemahove pustolovine« francuskog pedagoškog pisca Françoisa de Fénelona bile su mu dosadne, dok je ljubavne romane ljutito odbijao čitati.

   Calvinov razbojnik zato je volio čitati romane Samuela Richardsona, čija djela u njemu pobuđuju želju za jednostavnim obiteljskim životom, a izazivaju mu odvratnost prema opakima i poročnima. U ovoj predivnoj alegoriji knjige su te koje imaju moć promijeniti i najgoreg čovjeka. Promijenile su i nekad strašnog i opasnog Giana, u tolikoj mjeri da više nije predstavljao opasnost.

   Drugi razbojnici počeli su ga ucjenjivati spaljivanjem Richardsonove »Clarisse« ukoliko s njima ne krene u pljačku. Da bi spasio knjigu, Gian dei Brughi odlazi u pljačku, ali je uhapšen i strpan u zatvor. Pati zbog toga što nije do kraja pročitao »Clarissu«. Cosimo mu ispred zatvorskih rešetaka čita roman, a onda prelazi na Henryja Fieldinga, autora satiričkog romana »Život i smrt Jonathana Wilda« o životu velikog lopova. Dan izvršenja kazne došao je prije nego je roman dovršio. Kad je već imao omču oko vrata, Gian je upitao Cosima kako roman završava i doznaje da Jonathana na kraju objese. Razbojnik zaključi neka tako bude i s njim, sâm odgurne ljestve i ostane zadavljen.

   Cosimo u vrijeme druženja s razbojnikom također postaje pasionirani čitatelj. Roman »Barun penjač« napisan je 1950-ih godina, no njegova poruka aktualna je upravo danas, kad se čini da je knjiga ugrožena više nego ikad.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

Iz kategorije: Kultura&Kolera

Pogledaj sve

HNK Rijeka