OMIŠALJ Tanker s 80.000 kubika kurdistanske sirove nafte prekrcan je  u omišaljskoj luci u JANAF-ove kapacitete, i nafta odlazi dalje put naručitelja, MOL-a u Mađarskoj. Riječ je o četvrtom dosad tankeru kojeg su irački Kurdi, od lipnja naovamo, s naftom iz svojih nalazišta poslali u svijet ne bi li zaradili sredstva za funkcioniranje Kurdistana i borbu protiv IS-a (Islamic State), islamističkog džihadskog pokreta koji je već zauzeo trećinu Iraka i nadomak je Bagdada. Prekrcavanje prva dva tankera koji su išli u SAD za tamošnje rafinerije, međutim, američki je sud stopirao na zahtjev SOMO-a, iračke nacionalne naftne kompanije koja naftu slanu iz Kurdistana u svijet smatra ukradenom iračkom naftom. Ti se tankeri i dalje nalaze na moru, dok je treći tanker, također zaustavljen, na kraju kod Malte pretovaren na drugi brod, te je nafta prodana Izraelu. 

Tanker koji je u subotu u Omišalj dovezao kurdistansku naftu, dakle, četvrta je pošiljka, ovaj put za MOL, odnosno mađarske rafinerije. Ništa od ove pošiljke MOL nije zadržao za riječku rafineriju što je, kažu nam upućeni, bolje za Hrvatsku. Preuzimanje kurdistanske nafte, unatoč činjenici što se Kurdistan bori protiv IS-a, bilo bi, kažu, političko-diplomatska blamaža jer za izvoz nafte nema odobrenje službenog Bagdada. MOL u Kurdistanu ima svoje istražne koncesije, koje je od kurdskih vlasti i dobio, i zbog kojih su mu vjerojatno i odnosi sa službenim Irakom ionako narušeni. Na pitanje ima li omišaljska isporuka odobrenje Bagdada i postoji li potencijalni diplomatski problem za Hrvatsku zbog ove isporuke, iz MOL-a u Budimpešti našem listu nije odgovoreno. 

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nema informacija ni detalja o pošiljci pristigloj na omišaljski terminal, pa ne može ni komentirati posao, doznali smo u ministarstvu. Nisu, kažu, dobili nikakve negativne reakcije iz Bagdada, ali za to je još i rano, s obzirom da Irak u Zagrebu nema veleposlanstvo, a specijalni hrvatski izaslanik u Iraku Jerko Vukas napustio je Bagdad nakon što je gradu prije dva tjedna zaprijetila invazija Islamske države.

»Za takve reakcije, ako ih uopće i bude, još je rano«, objašnjavaju u ministarstvu. Podsjećaju na odluku Vijeća ministara EU, koje je u petak u Bruxellesu pozdravilo individualne odluke zemalja članica da pomognu kurdskoj samoupravi u Iraku, svaka zemlja onako kako može i hoće, sukladno vlastitim zakonima, mogućnostima i odlukama. 

Prema riječima Dragana Kovačevića, prvog čovjeka JANAF-a čiji su kapaciteti preuzeli kurdistansku naftu za MOL, INA ni Hrvatska s ovom isporukom nemaju nikakve veze. 

»Mi naftu transportiramo, odnosno JANAF s MOL-om ima ugovor o transportu, što znači da nismo kupci. Za JANAF je najbitnije da su svi papiri koji s tom naftom dolaze ‘čisti’, što i jesu, i nismo mi ti koji će odlučivati može li nafta iz Kurdistana putovati svijetom, ili ne može. Da postoji zabrana izvoza nafte iz Kurdistana, ona bi onda zastala već u Turskoj«, ističe Kovačević.