Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 27° 2
Sutra: 21° 25° 1
18. rujna 2018.
Kultura&Kolera Maje Hrgović

kolumna Društvo književnika kao muzej nepravdi

Foto D. KOVAČEVIĆ
Foto D. KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 28. prosinac 2014. u 16:49 2014-12-28T16:49:56+01:00

Odluku o tome da se DHK iseli iz prostorija u kojima je djelovalo desetljećima, potpisala je početkom mjeseca zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek. Tom je odlukom država postala suvlasnik 50 posto prostora. No, Sandra Švaljek nije bila ovlaštena da donese takvu odluku, budući da Grad Zagreb uopće nije vlasnik tog prostora

Vijest o tome da Društvu hrvatskih književnika prijeti deložacija iz zgrade na Trgu bana Jelačića u Zagrebu zvuči doista dramatično. No, ispod drame krije se montipajtonovski apsurd i gordijski čvor nepravdi.

   Odluku o tome da se DHK iseli iz prostorija u kojima je djelovalo desetljećima, potpisala je početkom mjeseca zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek. Tom je odlukom država postala suvlasnik 50 posto prostora. No, Sandra Švaljek nije bila ovlaštena da donese takvu odluku, budući da Grad Zagreb uopće nije vlasnik tog prostora, nego je samo upravljao njime. I država je, kao u montipajtonovskom skeču, zatečena. U Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom nitko ne zna kako riješiti problem.

   Predsjednik DHK-a Božidar Petrač, zgrožen ovom viješću (o kojoj službeno nije ni bio obaviješten), izjavio je kako su DHK-u presudili »veliki apetiti nekih ljudi«. Aludirao je pritom na druge suvlasnike tog prostora, nasljednike nekadašnjih vlasnika, koji su u nacionalizaciji ostali bez svoje imovine. Ti nasljednici potražuju od DHK-a četiri milijuna kuna za najmninu koje DHK ne može platiti.

   Stvar je, dakle, zamršena. Kad se počne raspetljavati, crno-bijela perspektiva nestane. Gramzivi suvlasnici s tobože velikim apetitima zapravo su žrtve legalne otimačine koji danas legalnim putem traže pravdu. Javnost je obaviještena o njihovim prezimenima: Ettinger, Maceljski, Komorski, Burazin. Barem dva su židovska prezimena. Četiri milijuna kuna doima se kao puno novca. Ali ako se uzme u obzir da je posrijedi nekretnina u najužoj jezgri metropole, gdje je tržišna cijena poslovnih prostora vrtoglavo visoka, iznos koji potražuju suvlasnici čini se fer.

   Na žalopojnoj DHK-ovoj konferenciji za novinare Petrač je nadahnuto govorio o tome kako je Društvo uvijek bilo prostor demokracije, još od 1948. godine otkako okupira tu adresu. Ali odluka DHK-a da iz tog prostora izbace mramornu spomen-ploču s imenima hrvatskih književnika antifašista stradalih u Drugome svjetskom ratu, na kojoj su bila imena Cesarca, Keršovanija, Adžije i drugih, daleko je od demokracije. Metaforički, ravnoteža je uspostavljena – Cesarčevi nasljednici mogli bi s pravom kliknuti: Ako su oni deložirati Cesarca, neka sad deložiraju njih.

   Slučaj DHK-a je zanimljiv jer se u povijesti imovinsko-pravnih odnosa na adresi Trg bana Jelačića 7 ogleda povijest 20. stoljeća na ovim prostorima: židovskim obiteljima nacionalizacijom je oduzeta imovina, stradali antifašistički intelektualci su zanijekani čim je za to došlo povoljno vrijeme, a na koncu ni diktat kapitala nije pomogao dokinuti maraton nepravdi. Apsurd je pojačan poznatom hrvatskom pravnom disfunkcionalnošću, koja omogućuje da odluke o deložaciji donose oni koji na to nemaju zakonsko pravo.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

Iz kategorije: Kultura&Kolera

Pogledaj sve

HNK Rijeka