Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
24. rujna 2018.
Kultura&kolera

kolumna Čitajte Matoša

Čitajte Matoša
Čitajte Matoša
Autor:
Objavljeno: 12. siječanj 2014. u 15:55 2014-01-12T15:55:52+01:00

Na zasjedanju Opće skupštine UNESCO-a potvrđene su četiri obljetnice Republike Hrvatske za 2014. i 2015. godinu. Tako će se obilježiti 200. godišnjica rođenja Josipa Jurja Strossmayera, 100 godina od smrti Antuna Gustava Matoša, 400 godina od izdavanja knjige »Machinae novae« Fausta Vrančića i 200 godina od rođenja Ivana Mažuranića.

   Kad su u pitanju razne obljetnice, pa tako i one književne, nameće se pitanje čemu one zapravo služe? Hrvatska kultura, naime, često se doima obljetničarskom. Održi se kakav simpozij posvećen nekom značajnom piscu, položi se cvijeće na njegov grob, objavi kakva prigodna publikacija, priredi svečanost s dječjim zborovima i recitacijama i tako do sljedeće obljetnice. Naravno, ne obilježavaju se godišnjice samo mrtvih pjesnika, već srećom i onih živih. Ponekad ta obljetničarska kultura postaje samoj sebi svrhom, no nema tu ničeg negativnog – lijepo se prisjetiti velikana pisane riječi, ali ih je još važnije – čitati!

   Prisjećanje na klasike hrvatske književnosti ne vrijedi mnogo ukoliko ih više ne čitamo, jer oni »žive« toliko dugo koliko je njihovo djelo živo. Od spomenutih obljetnica izdvojimo onu Antuna Gustava Matoša (1873-1914), središnje ličnosti hrvatske moderne. Puno je toga o njemu već istraženo i napisano, no uvijek je zanimljiva njegova trajna aktualnost. Tijekom svojeg burnog života na relaciji Zagreb-Beograd-Pariz, Matoš je napisao čitavu biblioteku knjiga. Kao učenik gornjogradske gimnazije u sedmom je razredu propao iz fizike, propedeutike i iz – hrvatskog jezika!

   Kao što je ovih dana strahovito aktualno odjeknuo August Šenoa, mnogo toga bliskoga današnjoj Hrvatskoj našli bi i u AGM-a. Društveno-politički kontekst Matoševa pisanja bio je drugačiji, ali ga nije tako teško prebaciti u današnju hrvatsku zbilju. U ponajboljim svojim rodoljubnim pjesmama (»Stara pjesma«, »1909.«, »Iseljenik«), razočaran po povratku u domovinu malodušnošću Hrvata u khuenovskoj i postkhuenovskoj eri Matoš piše elegične stihove obojene sumornim doživljajem domovine. Prisjetimo se stihova iz »Stare pjesme«: »O, ta uska varoš, o, ti uski ljudi,/O, taj puk što dnevno veći slijepac biva,/O, te šuplje glave, o, te šuplje grudi,/Pa ta svakidašnja glupa perspektiva!«... ili pjesme »1909.«: »Na vješalima. Suha kao prut./Na uzničkome zidu. Zidu srama./Pod njome crna zločinačka jama,/Ubijstva mjesto, tamno kao blud.../Jer Hrvatsku mi moju objesiše,/Ko lopova...«

   Danas Hrvatskom, barem službeno, ne vladaju stranci, no ljudi su zbog besperspektivnosti u domovini opet prisiljeni na odlazak iz Hrvatske. U tom smislu zapanjujuća je aktualnost Matoševa »Iseljenika«: »Sa grunta mog me tjera dug/Za porez i lihvara/Zaplijeniše mi već i plug... Al živjet doma nemam s čim/Na svomu prosjak sam/Jer rodna zemlja sinu je tuđina/Ko slijepac hajd u novi svijet/Da budem novo roblje...«

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

Iz kategorije: Kultura&Kolera

Pogledaj sve

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila