Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 1
Sutra: 12° 12° 1
13. studenoga 2018.
TRIBINA »B« Darka PAJIĆA

kolumna Slovenija je majka Kopru, a Hrvatska maćeha Rijeci

Slovenija je majka Kopru, a Hrvatska maćeha Rijeci
Slovenija je majka Kopru, a Hrvatska maćeha Rijeci
Autor:
Objavljeno: 1. travanj 2016. u 18:58 2016-04-01T18:58:09+02:00

Riječka luka svima je na brizi kada o njoj treba pričati. Kad govorimo o djelima, razloga za pohvale nažalost nema nitko. Ono što se jučer dogodilo, a riječ je o jednoj maloj i naoko nevažnoj vijesti o ostavci koju je podnio izvršni direktor kontejnerskog terminala Brajdica, dobar je povod za analizu državne politike u razvoju riječke luke. U svega pet godina rada grupacije ICTSI na Brajdici promijenjena su tri direktora. Prvi je bio Urugvajac Antonio Passaro, nakon njega Englez Phillip Marsham, kojeg je prošle godine naslijedio Talijan Alessandro Becce. I nakon svega 13 mjeseci podnio ostavku. Zajedničko svoj trojici jest da je riječ o iskusnim menadžerima i stručnjacima, koji su u svojim karijerama uspješno vodili niz lučkih terminala u raznim dijelovima svijeta. U Rijeci niti jedan nije ostavio dublji trag. I to ne može biti slučajno. 

Brojke su surove, ali neoborive. Rekord prometa na Brajdici još uvijek datira iz 2008. godine. Pretovareno je tada oko 169.000 TEU-a, menadžeri su bili hrvatski i bili su uspješniji od svojih nasljednika, iako su radili na samo jednoj obali, s manje kontejnerskih mostova nego danas. Te 2008. godine dubina mora bila je maksimalno 11 metara, a danas je 14,5 metara. Obala je danas duplo duža nego prije. Oprema je bolja i modernija, koncesionar ICTSI je uložio ozbiljna sredstva kako bi od Brajdice stvorio moderan, efikasan i dobro opremljen kontejnerski terminal. Brojke su još surovije kod usporedbe s konkurencijom. Te 2011. godine kada je novi strateški partner došao na Brajdicu, luka Kopar imala je promet od 589.000 TEU-a i bila je ono što je i danas. Najveća kontejnerska luka sjevernog Jadrana. Samo u zadnjih 5 godina Kopar je svoj promet povećao za dodatnih 200.000 TEU-a, što je daleko više od ukupnog prometa Brajdice (161.883 TEU-a prošle godine). Zaključno, Kopar danas ima pet puta više kontejnera od Brajdice. I unatoč limitima slovenske luke razlika je iz godine u godinu sve veća. 

Nakon što su tri direktora otišla s Brajdice valja konstatirati kako je  izostao najavljeni uspjeh u suradnji s koncesionarom na Brajdici. U nekim europskim lukama naplaćuju se i penali zbog manjka prometa na terminalu koji je utvrđen poslovnim planom i koncesijskim ugovorom. Dijelom bi takav tretman ICTSI-a bio nepravedan, jer su i oni taoci lošeg odnosa hrvatske države prema svojem nominalno najvažnijem prometnom pravcu. Problem je što samo državna vlast može odraditi posao povezivanja kvalitetnog logističkog lanca od pomorskog terminala prema unutrašnjosti. Problem je što niti jedan ministar pomorstva dosad nije shvatio da je neophodno formirati posebnu radnu skupinu pod kapom Ministarstva u kojoj bi bili stručni ljudi, koji se uzaludno bore za rast prometa u riječkoj luci.

Treba okupiti predstavnike agenata, brodara, špeditera, cestovnih prijevoznika, carine, lučkih operatera, Lučke uprave, operatera na željeznici i ostale, povezati ih, saslušati i provesti prijedloge, te podići konkurentnost i efikasnost cijelog pravca. To se uporno ne događa, pa Rijeka već više od deset godina uzaludno pokušava uspostaviti redovni kontejnerski vlak prema srednjoj Europi. Kakvih je na stotine mjesečno iz Kopra. HŽ ima svoje interese, ne žele raditi s gubitkom, brodari traže dobru cijenu i efikasnost, a lučki operater i ne može nametnuti svima ostalima uvjete s kojima bi pravac bio konkurentan. Dok Slovenija koparski pravac sagledava kao cjelinu i povezuje sve dijelove slagalice u integrirani prometni lanac vlast u Hrvatskoj podiže cijene svjetlarine i doslovno time tjera brodare iz Rijeke. Taj je »biser« ostavština bivšeg ministra Hajdaš Dončića, ali nažalost nema nikakvih naznaka da će s promjenom vlasti zapuhati neki novi vjetrovi. Novi HDZ-ov predsjednik UV Lučke uprave Zadar Božidar Longin obećava kako će se u Gaženici raditi milijun TEU-a prometa, što valjda treba značiti kako najveća hrvatska luka više neće biti Rijeka nego Zadar. Valjda će i nizinska pruga preko noći skrenuti na Maslenicu, a milijarde eura Hrvatskoj tek tako pasti u krilo. Jer se netko toga sjetio u Zadru.

Za državnu vlast riječka luka je otok. Takav je tretman već 25 godina. Dok je Slovenija majka Kopru, Hrvatska je maćeha Rijeci. U praksi nema operativne državne strategije spram navodno najvažnijeg riječkog prometnog pravca. Ako se u idućih pet godina promet Brajdice dramatično ne poveća, investicije neće imati smisla. I to bi morao biti apsolutni prioritet državne politike. U suprotnom će i projekt nizinske pruge biti upitan, jer neće dobiti zeleno svjetlo od Europske komisije. Teško će se pronaći koncesionar na Zagrebačkoj obali. Stvari se moraju mijenjati. Ako već nije prekasno. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka