Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1
Sutra: 7° 7° 1
21. studenoga 2018.
DRUGO MIŠLJENJE Zdenka DUKE

blog Treba li (ipak) ići na izbore

Treba li (ipak) ići na izbore
Treba li (ipak) ići na izbore
Autor:
Objavljeno: 19. svibanj 2018. u 21:00 2018-05-19T21:00:24+02:00

Što će učiniti Plenković, što HDZ, što HDZ-ovi partneri, što opozicija? Treba li ići na izbore? Politički i medijski prostor toliko su zasićeni Borg grupom i njezinim mailovima kao da ništa drugo ne postoji. I to govori o (ne)uspješnosti zemlje. Što uopće ima osim afera? Kako bi se mogla okončati ova kriza vlasti?

Najvjerojatniji je ipak nastavak vladanja Plenkovićeve vlade, uz novog potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo. Teško ga je i naći, navodno su neki kandidati ponuđenu funkciju već odbili. Nije lako prihvatiti funkciju koja je, uz premijersku, na najvećem udaru. Problemi su veliki. Skoro da je bilo lakše voditi gospodarstvo dok je Hrvatska bila izvan Unije pa se nije svakodnevno uspoređivala sa zemljama EU-a, nego s nekim drugim zemljama u okruženju. Ali, tek se sada dobro vidi gdje smo i što smo u 28 godina učinili. I zato, naravno, nije krivac ova vlada nego i sve dosadašnje. Kriv je i promašeni ekonomsko-politički koncept još iz 90-tih godina.

Ali, nastavak ove vlade, kao da ništa nije bilo, ipak je najizglednije rješenje. Ima i mnogo zastupnika u Hrvatskom saboru koji ne žele izgubiti vrlo dobro plaćeni zastupnički posao dvije i pol godine prije kraja mandata. Sigurno da se više od polovice sadašnjih zastupnika ne bi više našlo na izglednim mjestima na listama za sljedeće izbore. Ako glasanje o novom potpredsjedniku bude u idući petak, Plenković, Bačić i Jandroković će naći tu potrebnu većinu.

Drugo pitanje koje to najizglednije rješenje povlači za sobom je – da će Plenkovićevoj vladi biti vezane ruke. Teško da će se išta važnijeg, sudbonosnijeg i boljeg moći učiniti za ovu zemlju jer je Vladin autoritet iznimno oslabljen.

Nešto više autoriteta predsjedniku Vlade mogao bi priskrbiti jedan hrabriji potez, a taj je da vrlo skoro ide u rekonstrukciju Vlade i da osjetnije smanji broj ministarstava. To bi bila neka reforma, ne bi li? Ali, za to treba postići suglasnost unutar stranke, a nju će sada biti teško dogovoriti. Oni koji bi prestali biti ministri, postali bi, s ljudima koji ih podržavaju, izgledni potencijalni neprijatelji.

Treće rješenje su još jedni prijevremeni izbori. Ako je do prije mjesec dana Plenković razmišljao o prijevremenim izborima kako bi osnažio legitimitet za neku novu HDZ-ovu vladu, u ovoj ranjivoj novoj situaciji bi HDZ-ov izlazak na izbore pratila izvjesna stigma krivnje zbog Agrokora. I tu postoje podvarijante – ići u izbore s Plenkovićem ili, kao prije dvije godine, izvršiti 'leteću izmjenu'.
HDZ bi vjerojatno opet pobijedio, ali teško da bi stekao toliko zastupnika koliko ih je osvojio 2016. godine. Iako, izbora ionako ne bi bilo prije rujna, a dotad bi se HDZ i s Plenkovićem na čelu mogao dodatno stabilizirati.

Bez obzira na loše strane i gubitak dragocjenog vremena, ovo rješenje bilo bi najčišće, legitimno rješenje. Dakle, bez obzira što skori izbori baš nikome ne odgovaraju, osim Živom zidu, što svi već znaju i ponavljaju, radi se obnavljanju, ponovnom izbornom stjecanju legitimiteta za neku novu vladu koju bi izbori iznjedrili. Pa i ako se neće moći sastaviti vlada, ili što će možda ona koja bude sastavljena biti i lošija od ove, sadašnje, Plenkovićeve – takvi bi izbori ipak bili nekakvo čistilište koje osnažuje legitimitet vlasti.
Četvrta mogućnost izlaska iz ove situacije bila bi promjena šefa HDZ-a i nastavak rada HDZ-ove vlade i sadašnjeg parlamenta. O toj varijanti sada sigurno mnogi snuju u HDZ-u, želje i stare strasti su se razbudile. Ali, recimo da HDZ-ova tijela čak i donesu takvu slabo vjerojatnu odluku da maknu Andreja Plenkovića i onda 'u hodu' pokušaju instalirati novog premijera iz svojih redova, teško da bi to moglo proći u Saboru. Bila bi potrebna ozbiljnija stranačka prestrojavanja kako bi nova vlada s nekim novim na čelu bila potvrđena. Predstavnici manjina ne bi lako prešli preko detroniziranja Plenkovića, a vjerojatno bi čak i iz HNS-a bilo nekog otpora. Ne bi moglo proći, a legitimitet takve vlasti bio bi ništavan.
Zahtjev za raspuštanje Hrvatskog sabora mogao bi imati slab odjek.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka