Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 15° 1
Sutra: 15° 15° 1
16. listopada 2018.
Drugo mišljenje Zdenka Duke

blog Demokracije u Hrvatskoj ima i za izvoz

Foto Marko Lukunić / PIXSELL
Foto Marko Lukunić / PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 23. studeni 2016. u 7:15 2016-11-23T07:15:20+01:00

Andrej Plenković je postao hrvatski premijer ali kao da je još uvijek ostao i euro-parlamentarni predsjednik Odbora za pridruživanje EU-a i Ukrajine

Hoće li HDZ (s Mostom, nekim drugim ili možda sam, nevažno) vladati u Hrvatskoj jedan, dva, tri mandata?

Postavlja se u posljednje vrijeme i takvo pitanje i ono se vezuje uz stanje u opoziciji pa i u vezi s ishodom izbora u SDP-u. U HDZ-u su s ishodom izbora u SDP-u zadovoljni, istina, ne bi bilo osjetno drukčije i da je na čelu netko drugi a ne Davor Bernardić. Izbori u SDP-u još nisu gotovi, trajat će još dva tjedna - ide najprije drugi krug a onda još i izbori za sva tijela SDP-a.

Kada Bernardić pobijedi onda će se po načelu jedan čovjek-jedan glas birati novi šef zagrebačke organizacije umjesto Bernardića, pa poslije lokalnih izbora u svibnju, birat će se opet sva vodstva u svim SDP-ovim organizacijama u Hrvatskoj. Sve će to imati svoje primjereno trajanje. Demokracija u SDP-u košta ne samo u novcu nego i u vremenu. Ali je pitanje je li ta obilna kvantiteta unutarstranačke demokracije u SDP-u oduzima vrijeme i otežava osmišljavanje kvalitete? Da, jer kvalitetu ne možemo prepoznati, stvarnih sadržaja je malo. A demokracija je alibi za to. I kao što smo čuli od nekoliko predsjedničkih kandidata, u subotu je (napokon!) pobijedio SDP, ali baš nitko ne zna što bi s tom pobjedom.

Kako demokracije u Hrvatskoj valjda ima sveudilj i napretek, naš premijer Plenković ponudio je i za izvoz, konkretno u Ukrajinu. Predložio je ukrajinskim vlastima hrvatski model i hrvatska iskustva mirne reintegracije okupiranih područja, a što bi se moglo primijeniti na Doneck i Luhansk u istočnoj Ukrajini, koje kontroliraju ruski pobunjenici, pa i na Krim koji je Rusija pripojila, poslije referenduma.

Nije svijetla ni međunacionalna ni ekonomska situacija u današnjem Vukovaru, koji je u Jugoslaviji bio jedan od najbogatijih gradova u kojem se jako dobro živjelo - a da bismo se danas njome hvalili. A egzodus oko 250.000 Srba ne može biti uzor niti Ukrajini, ma niti Hrvatskoj, niti bilo kome. Zbog rata u Ukrajini, u obje zemlje, raseljeno je već oko dva milijuna ljudi.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova žestoko je reagiralo na prijedlog našeg premijera Ukrajincima.

Andrej Plenković je postao hrvatski premijer ali kao da je još uvijek ostao i euro-parlamentarni predsjednik Odbora za pridruživanje EU-a i Ukrajine. Ali on to više nije.

Za Francoisa Fillona, jednog od glavnih kandidata za novog francuskog predsjednika, Rusija ne predstavlja sigurnosnu prijetnju i on je protiv ekonomskih sankcija Rusiji. Od Trumpa se može očekivati izvjesno zatopljenje odnosa s Rusijom, vidjet ćemo. Rusija se vjerojatno izvlači iz dosadašnje izolacije zapadnog svijeta, nije naodmet da i Hrvatska o tome povede računa.

„It is the economy, stupid“ (Bitna je ekonomija) - to je bio slogan Billa Clintona kojim je 1992. pobijedio Georgea W. Busha. A kod nas ekonomija nikad nije bila baš najvažnija. Ovog puta se čini da će sigurnost pozicije Plenkovićeve vlade u dogledno vrijeme ovisiti ponajviše baš o njezinom ekonomskom uspjehu ili neuspjehu. Taj uspjeh bi trebao dotaknuti sve društvene slojeve, ne smije biti nauštrb još većeg broja ljudi u siromaštvu, a sada ih je u Hrvatskoj čak 20-tak posto. Nikad toliko.

I zato, oporba će se ovako ili onako profilirati, sa SDP-om ili bez njega, s jasnim programom ili bez njega. U ovoj turbo-demokraciji živjet ćemo opet u zanimljivom vremenu, a u njemu ni čitav vladajući mandat nije siguran.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka