Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 14° 1n
Sutra: 17° 20° 2
22. lipnja 2018.
Opća praksa Tihomira Ponoša

kolumna Bajić ne smije biti izabran za ustavnog suca

Snimio Denis LOVROVIĆ
Snimio Denis LOVROVIĆ
Autor:
Objavljeno: 27. ožujak 2015. u 23:47 2015-03-27T23:47:00+01:00

U utorak Mladen Bajić nije položio ispit, nije u tome bio usamljen, ali nitko drugi, pa ni bivša pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić koja također nije briljirala, nema toliko zvučno ime poput bivšega glavnog državnog odvjetnika, a s obzirom da nije položio ispit, ne treba ga pripustiti u Ustavni sud

Tromandatni glavni državni odvjetnik i trenutačni zamjenik glavnog državnog odvjetnika Mladen Bajić ne bi trebao postati sudac Ustavnoga suda. Ne zbog njegove doista neprimjerene, nespretne i nepromišljene izjave da je državni odvjetnik »kao izvanbračno dijete, njega nitko ne voli, ne vole ga oštećeni, ne vole ga okrivljeni« , nego zbog ozbiljnih ustavnih nesnalaženja koja je demonstrirao prilikom javnih saslušanja kandidata za taj sud pred saborskim Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Član Odbora Dragutin Lesar sve je kandidate upitao postoji li ustavna odredba o sekularnosti države. Nepripremljeni Bajić odgovorio je da nije »zamijetio odredbu koja bi govorila da Hrvatska nije sekularna država, iz čega izvlačim zaključak da ni jedna vjerska obilježja ne daju karakter ovoj državi«. Bajić je dajući odgovor kakav je dao, postupio ne kao poznavatelj Ustava, nego kao političar, a to da djeluje kao političar učestalo mu se prigovaralo u njegovoj 12 godina dugoj karijeri glavnog državnog odvjetnika.

Ima čak i potpunih ustavnih nestručnjaka, pa i ljudi koji nisu pravne struke koji znaju da postoji ustavna odredba prema kojoj su vjerske zajednice odvojene od države. Nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora važan je posao Ustavnog suda, a ni u tome se Bajić nije snašao. Pošteno je priznao da ne zna o kojem je zakonu raspravljao Ustavni sud kada je 2010. godine upozorio na nerazmjeran broj birača po izbornim jedinicama. Te su dvije greške u koracima, ne baš sitne, dovoljne da se Mladena Bajića diskvalificira iz daljnje utrke za jedno od trenutačno dva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu. 
 

  Javna saslušanja kandidata za Ustavni sud (baš kao i za pravobraniteljske dužnosti ili dužnost povjerenice za informiranje) jesu igrokazi u kojima se, osjete li potrebu, članovi Odbora mogu praviti važni, pa i malo iživljavati nad kandidatima, propitivati ih o nečemu što uopće nije tema, za što je Bajić zbog svoje biografije posebno pogodan. Mogu se ispitivači i potpuno nepridržavati teme pa propitivati motive nečije kandidature kao što je ovom zgodom Davorina Mlakara silno zanimalo zašto se sutkinja Ivana Čalić kandidirala za Ustavni sud i je li to promjena smjera s obzirom na njenu dosadašnju sudačku karijeru.

  No, javna saslušanja imaju važnu funkciju u demokratskim sustavima. Kandidati za pojedinu dužnost u tom trenutku ne rade ništa drugo nego javno polažu ispit, pri čemu oni koji ga polože na koncu ne moraju biti izabrani. Ispit mogu položiti svi, a u ovom konkretnom slučaju mjesta su samo dva. Međutim, upravo zbog javnog saslušanja svaki građanin koji to želi može vidjeti tko nije uspio položiti ispit i tko zbog toga, bez obzira na eventualnu političku podršku, ne smije biti izabran.

U utorak Mladen Bajić nije položio ispit, nije u tome bio usamljen, ali nitko drugi, pa ni bivša pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić koja također nije briljirala, nema toliko zvučno ime poput bivšega glavnog državnog odvjetnika, a s obzirom da nije položio ispit, ne treba ga pripustiti u Ustavni sud. U tom slučaju njemu se ne bi dogodilo ništa strašno, osim što bi taj 65-godišnjak umjesto osam godina na Ustavnom sudu, završio u mirovini.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka