Cijena od oko 30 kuna vrtoglava je i neshvatljiva, a Plodine su jučer iskoristile medijsku popularnost limuna i spustile je na 9,99 kuna. U odnosu na kolovoz cijena limuna skočila je za gotovo 34 posto
RIJEKA » Medijska zvijezda u Hrvatskoj postao je – i limun. Cijena od oko 30 kuna za kilogram vrtoglava je i neshvatljiva, posebice usporedi li se s mesom. Čak je i dosad uvijek najskuplja limeta postala jeftina u odnosu na limun. U Plodinama, primjerice, limeta košta 23 kune, a limun 27.
Bilo je to prekjučer, ali jučer je medijski pritisak alarmirao marketing Plodina, koje su ga nudile po 9,99 kuna za kilogram i po toj cijeni će ga prodavati do 1. listopada. Akcija nad akcijama! Mediji su popularizirali limun i Plodine mu cijenu spustile za skoro 20 kuna i takva akcija se ne pamti. Plodine su dokazale da je unatoč skupim uvoznim cijenama, cijene limuna u našim supermarketima prenapuhane. Za obrazloženje skupe, pa onda povoljne cijene ovog voća, od Uprave Plodina nismo uspjeli dobiti obrazloženje niti podatak kolika mu je nabavna cijena.
Izuzev jučerašnjeg naglog i drastičnog spuštanja cijene u Plodinama, općenito gledajući u odnosu na kolovoz cijena limuna u hrvatskim supermarketima skočila je za gotovo 34 posto. No, usporedimo li to s cijenom u rujnu prije tri godine, poskupljenje dosiže gotovo nevjerojatnih 147 posto. Sad je, pak, limun 52 posto skuplji nego lani u kolovozu, a čak 82,65 posto nego u kolovozu 2011., analiza je portala Supermarketi.info.
Skuplji od mesa
Tako je sada kilogram limuna skuplji od kilograma mesa, čiji se kilogram u zadnje vrijeme zna spustiti i ispod dvadeset kuna, primjerice piletina, kao i cijene svinjetine.
Ekstremne meteorološke prilike ove su godine ozbiljno pogodile proizvođače limuna, pa su na tržištu SAD-a, najvećeg svjetskog proizvođača i potrošača limuna, cijene dosegnule povijesni maksimum. Zbog produljene suše u Kaliforniji, u kojoj raste više od 90 posto nasada američkog limuna, veleprodajne cijene gotovo su se udvostručile u odnosu na godinu ranije.
U trgovačkim centrima limun je uglavnom iz uvoza. Najviše ga dolazi iz Izraela. Na kutiji piše da kora nije za uporabu, ali kupci tu ambalažu i to upozorenje ne vide. Tretiran je, okupan u silikonu, koji na limunu zatvara pore kako se ne bi kvario i sušio. Taj silikon je otrovan, pogotovo kad se stavi u gazirani sok koji rastopi silikon i mi ga popijemo. Ne može se izlučiti iz tijela već tamo ostaje. Jedino na etiketi limuna pakiranog u mrežice sitnim slovima piše upozorenje da kora nije za jelo. Znači, ta kora nije dobra za ribanje u kolače, kaže uzgajivač s Visa.
Supermarketi.info navode stav i pobunu Slavomira Raffanellija, uzgajivača limuna na Visu. »Kod nas bi se moglo proizvesti limuna dovoljno za cijelu Hrvatsku. Sramota je da su odobrili uvoz tolikog limuna. Na Visu nema otkupne stanice za limun. Dođu kamionom i kupe kod mene limun za pet-šest kuna. Preprodaju ga na kopnu po cijeni višoj za kunu ili dvije, a u Zagrebu po dvostrukoj cijeni.
Krivi prekupci
Zamislite, netko kupi po šest kuna i proda po 24. Ja radim po 18 i 20 sati da bih preživio. Pokušao sam na zagrebačkom Dolcu prodavati limun po 7,5 kuna za kilogram. Prijetili su mi, htjeli me tući i probušili su mi gume. Cijene diktiraju mešetari, prekupci. Država to dopušta i nas male uništava. Moj limun je iz ekološke proizvodnje stoji kod mene 7,5 kuna, a oni koji nemaju ekocertifikat prodaju ga i po četiri kune. I u dućanima bi trebao biti do deset kuna, sve preko toga je pljačka«.
