Prečesto ih potežu

Policajci vole strujni udar: elektro-šokere u Hrvatskoj dobit će samo specijalci

Dosadašnja iskustva potvrđuju da »taseri« nisu nikog iravno ubili, ali udar strujom može skupo koštati one sa zdravstvenim problemima

Autor: Ana Raić Knežević
Objavljeno: 22. veljače 2012. u 20:33

Vezano

Članci

Stazić: I Ivica Kirin je bio učinkovitiji ministar policije od Tomislava Karamarka

kolumna Vaša djeca su kriminalci!

Slaviša Kaurin tvrdi: Brutalno su me premlatili u malološinjskoj policijskoj postaji; Tri policajca udaljena iz službe

Tagovi

MUP najavljuje uporabu »tasera« i u Hrvatskoj, ali upravo zbog iskustava drugih namjeravaju ih dati samo specijalcima iako su po prirodi posla temeljni policajci češće susreću sa svim tipovima nasilja na ulicama

Kada novi Zakon o policiji stupi na snagu vrlo je realno očekivati da će među posebnim vrstama policijskog oružja naći puno više »elektro-šokera«. Takve se najave mogu čuti iz Ministarstva unutarnjih poslova RH, koje, međutim, objašnjava da će »elektro-šokere« poznatije kao »tasere« dobiti samo policijski specijalci. I oni će ih moći koristiti u strogo određenim uvjetima.

– Ne želimo da svi policajci budu opremljeni »elektro-šokerima« jer je ipak riječ o opasnom oružju, objašnjavaju iz MUP-a.

AI: 350 posrednih smrti

Prema istraživanju Amnesty Internationala, elektrošokeri u SAD-u od 2001. do 2008. izazvali su posredno oko 350 smrti. Ove godine već je troje ljudi u SAD podleglo strujnim udarima »tasera«, objavljeno je na web stranici »Truth Not Tasers«.

Ipak hitac

Gvozdanović podsjeća na neučinkoviti pokušaj uporabe »tasera« od strane specijalaca u listopadu 2010. godine na benzinskoj postaji u Meterizama gdje je razvojačeni branitelj Ivica Grgić bacao bombe. Nakon što ga dva udara »elektro-šokerom« nisu savladala specijalci su ga ubili hicem iz vatrenog oružja.

Omalovažavanje

Stručnjak za oružje Dubravko Gvozdanović potvrdio nam je kako »taser« nema dovoljno energije da ubije, ali ipak može ozbiljno ugroziti osobu s ranijim zdravstvenim problemima.

– Vatreno oružje je krajnja nužda, a »taser« se može koristiti kao sredstvo prisile što mu prethodi. On ne može u potpunosti zamijeniti vatreno oružje, objašnjava Gvozdanović i dodaje: Ograničiti mogućnost uporabe »tasera« samo na specijalce predstavlja omalovažavanje za ostale policajce. Ta, specijalci ionako na teren izlaze kao zadnja mogućnost, a oni su posebno obučeni i spremni na rješavanje najtežih situacija. »Taser« svoje najveće mogućnosti pokazuje u rukama temeljnih policajca i to u situacijama kada nema vremena za zvanje »specijalaca«, tvrdi Gvozdanović koji novom Zakonu zamjera i odredbu da uporabu »tasera« odobrava ravnatelj policije. Po njegovom mišljenju to komplicira i produžuje uporabu, a upravo je brzina bitna da bi ovo posebno oružje imalo smisla. Jer smisao je zadobiti kontrolu nad nasilnom osobom.

Najavljeni novi Zakon o policiji u svom Članku 134. predviđa da policajci »posebne vrste oružja i eksplozivnih sredstava koriste ako je uporaba drugih sredstava prisile očigledno neuspješna«. Osim toga to mora biti situacija u kojoj su javni red i mir narušeni u većem opsegu, ili se radi u sprječavaju djelovanja grupe ljudi koja ugrožava život ili osobnu sigurnost ljudi i imovine veće vrijednosti. Za »elektro-šokerom« specijalci će moći posegnuti i kako bi spriječili otpor ili napad osobe koja se sklonila u zatvoreni prostor, odnosno u prijevodu u talačkim situacijama.

Načelno siguran

– Posebna oružja i eksplozivna sredstva nije dopušteno uporabiti radi sprječavanja bijega osoba. Odluku o njihovoj uporabi donosi glavni ravnatelj ili osoba koju on ovlasti, napominje se u Zakonu.

Prema dosadašnjim istraživanjima »taser« se može činiti kao odlično policijsko oružje. Jednostavan je, učinkovit i načelno siguran. Policajcima omogućuje svladavanje nasilnog osumnjičenika bez uporabe smrtonosnog vatrenog oružja. Ipak, čini se da neki policijski službenici olako posežu za njim, te da i »elektro-šokeri« u konačnici mogu uzrokovati smrt.

Naime, »taser« u tijelo osobe šalje bolnu količinu struje, zbog čega dolazi do nekontroliranog grčenja mišića. Nekada i sami pogled na »elektro-šoker« kriminalca može obeshrabriti i uvjeriti ga da se bez borbe preda. Sama ta pomisao navodi neke policajce da prebrzo posežu za njim i tako nanose ljudima bol bez pravog razloga. Prema dostupnim podacima, »tasere« trenutno koristi više od 16.000 policajaca diljem SAD.

Slučaj vozača

No, koriste li ga svi policajci ispravno?

U nekim objavljenim studijama čak se može pronaći pojam »sindroma lijenog policajca«, onog koji koristi »taser« umjesto propisanih policijskih postupaka i sredstava prisile.

Tako je CBS News nedavno objavio slučaj prometnog policajca iz Austina u Texasu koji je zaustavio vozača koji je za svega 10-ak kilometara prekoračio brzinu vožnje. Nakon što na drugo policajčevo upozorenje nije izašao iz automobila, već se naglas pitao u čemu je problem i što je učinio dobio je elektro-šok.

Marcus Martin, instruktor uporabe »taser« u policiji u Las Vegasu, prisjetio se kako su u prvog godini korištenja policajci za njima posezali dvostruko češće nego danas. Tijekom 2004. godine zabilježene su 573 uporabe »tasera«, a do kraja 2010. godine 247. Martin je uvjeren kako bi to bio slučaj s bilo kojim novim policijskim oružjem ili oruđem, no svjestan je da policijske službenike sada mora trenirati na što restriktivniju uporabu »tasera«. U istom vremenskom periodu smanjio se broj osumnjičenika koji su nakon policijske intervencije morali u bolnicu kako bi im se ukazala liječnička pomoć, a ozlijeđeno je i manje policajaca.

– Objavljeno je previše krivih informacija, no na kraju istina ipak izađe na vidjelo. A istina je da su ti ljudi danas živi, kao i da policajci nisu ozlijeđeni, zahvaljujući tom manje smrtonosnom uređaju, gotovo se hvalio Martin na CBS News-u.

Smrtonosni incidenti

Protivnici ovog oružja podsjećaju na brojne smrtonosne incidente zbog uporabe »tasera«. Tako je goli muškarac pod utjecajem opojnih droga umro u američkoj saveznoj državi Wisconsin nakon što ga je policija pokušala primiriti elektro-šokerom. Student na Sveučilištu Cincinnati umro je kada ga je policija pogodila elektro-šokerom jer je bio nasilan. Još jedan muškarac, također pod utjecajem droga, umro je u saveznoj državi Virginiji kad je, vezan lisicama, udario policajca i vatrogasca, te zatim pokušao pobjeći. Policija je bijeg pokušala spriječiti – elektro-šokerom. Niti jedan od njih nije bio naoružan. Zbog tih tragičnih događaja policija u Cincinnatiju je do daljnjeg zabranila uporabu »tasera«.

Cover i braća Smith

Uporaba »tasera« započela je kada su braća Rick i Tom Smith osnovali tvrtku »Taser International« i na tržište izbacili ovo zamjensko oružje. Obojica su ponosna na svoj izum koji omogućuje da nekoga, umjesto da ga se usmrti, elektro-šokom na kratko onesposobi u kretanju i tako savlada. »Taser«, koji koristi komprimirani plin za ispaljivanje predstavlja potpuno novi način kontrole sumnjivaca. Ukoliko ga se pravilno koristi vrlo je učinkovito oruđe u rukama policijskih službenika.

Prvi »taser« izmislio je znanstvenik Jack Cover. Prema njegovom dizajnu uređaj je izgledao kao ručna svjetiljka, a »pucao« je uz pomoć baruta, a ime je dobio po njegovom znanstveno-fantastičnom heroju – »Thomas A. Swift Electric Rifle« (Električna puška Thomasa A. Swifta op.a.) – »Taser«. Braća Smith napravili su ugovor s Coverom i redizajnirali njegovo oružje. Isprobavali su ga u vlastitom dvorištu, i to u bazenu punom vode. Sada zarađuju više od milijun dolara godišnje.

Coverovi »taseri« »pucaju« 2,1 miliamper struje, a pokreće ih baterija identična onoj koja se koristi za digitalni foto-aparat.

Prema za sada dostupnim informacijama udari struje iz policijskih elektro-šokera nisu izravno prouzročili smrt, no mogu ozbiljno utjecati na ljude sa zdravstvenim problemima, na osobe pod utjecajem opojnih droga i one u stanju »sveopćeg delirija«.

Sasvim je izvjesno da je zbog takvih incidentata sve veći broj policijskih ureda u SAD počeo ograničavati uporabu »tasera«. I u većini ostalih zemalja u kojima policije koriste »tasere« njihova je uporaba strogo kontrolirana i uglavnom ograničena.