Datum objave: 4.3.2010 u 21:18h

PGS-ov okrugli stol »Regionalizam u Hrvatskoj«

Vasilić: Zadnji smo u Europi kada je u pitanju decentralizacija

Iako je Hrvatska među rijetkim europskim zemljama koje su usvojile Europsku povelju o lokalnoj samoupravi, sve je ostalo na razini načela koja se vrlo neuvjerljivo provode u stvarnosti, istaknuo Darijo Vasilić

RIJEKA – Regionalizacija, decentralizacija i dekoncentracija zasigurno su najčešće spominjane riječi u temeljnim dokumentima PGS-a, rekao je predsjednik te stranke Dario Vasilić na otvaranju okruglog stola na temu »Regionalizam u Hrvatskoj«, održanog u sklopu obilježavanja dvadesete obljetnice političkog djelovanja PGS-a.

Isti su pojmovi često u posljednjih dvadesetak godina bili stigmatizirani kao nešto što ugrožava teritorijalnu suverenost Hrvatske, no situacija se ipak promijenila na bolje, istaknuto je na skupu.

Decentralizacija i regionalizacija obilježile su i većinu uvodnih izlaganja domaćina i gostiju na okruglom stolu među kojima su bili predstavnici regionalističkih stranaka iz raznih hrvatskih krajeva, znanstvenici, kao i predstavnici Primorsko-goranske županije.

Vasilić je istaknuo da je Hrvatska među rijetkim europskim zemljama koje su u cijelosti usvojile Europsku povelju o lokalnoj samoupravi, ali je sve ostalo na razini načela koja se vrlo neuvjerljivo provede u stvarnosti, zbog čega je Hrvatska i dalje visokocentralizirana zemlja.

– Nakon dobrih temelja postavljenih izmjenama Ustava 2000. godine, zadržali smo se samo na decentralizaciji školstva, socijale, zdravstva, i vatrogastva.

Sve jedinice lokalne samouprave zajedno ostvaruju tek 12 posto javnih prihoda, čime smo i dalje čvrsto na zadnjem mjestu europskih država, dok u nekima udjeli jedinica lokalne samouprave dostižu i 30 posto ukupnih javnih prihoda države.

Mi regionalci i tada smo se zalagali za prijenos svih ovlasti koje lokalna vlast može prihvatiti, poput lokalne policije ili javne administracije, i učinkovito provesti, a ne samo onih koje može platiti iz financijskih sredstava kojima trenutno raspolaže.

Kvalitetan proces decentralizacije bi prvo trebao podijeliti funkcije na temelju načela supsidijarnosti i osposobljenosti svake razine vlasti, a zatim oblikovati adekvatan financijski sustav kojim će osigurati financijska i ostala sredstva za ostvarenje dodijeljenih ovlasti, rekao je Vasilić, istaknuvši kako je prijenos poslova državne administracije na regionalnu i lokalnu razinu uvjet za reformu javne uprave u Hrvatskoj koja je jedan od uvjeta za pristup Hrvatske EU.

Istarski župan Ivan Jakovčić, predstavljen kao jedan od nositelja domaće regionalističke političke scene, kazao je kako u Hrvatskoj niti jedna vlast nije bila za regionalizaciju i decentralizaciju, čak niti koalicija šestorke u kojoj je i sam sudjelovao.

Ustavne promjene s početka desetljeća donijele su, smatra, neke pozitivne pomake, ali ih treba pretočiti u zakone koje će izglasati i Sabor.

– No glavni problem današnjeg ustroja regionalne vlasti je novac. Gdje nam je novac? Nigdje, nema zakona kojim možemo doći do svog novca. Tražimo da dođemo do europskog prosjeka sredstava iz ukupnih javnih prihoda.

Što se tiče teritorijalnog preustroja regija, nisam siguran da za to imamo političke snage, iako nam ovakve županije kakve imamo niti ne trebaju jer nemamo sredstava da stvarno odlučujemo.

Franjo Tuđman je podjelu na županije izveo po principu »divide et impera«, a svakoj županiji pri tom je ostavljeno taman toliko novaca koliko je potrebno za njeno preživljavanje.

Dobro je što će ulazak u EU pogodovati regijama, jer europa na upravo na regije prenosi dio ovlasti središnje države, rekao je Jakovčić.

U raspravi koja je uslijedila nakon uvodnih izlaganja među sudionicima je prevladao neformalni zaključak kako je decentralizaciju i regionalizaciju države nužno što prije provesti, uz prenošenje ovlasti i financijskih sredstava na niže razine vlasti, a potom pokrenuti i teritorijalni preustroj regija, budući da županije u svojim sadašnjim granicama ne ispunjavaju uvjete za funkcioniranje u smislu regija, a ne ispunjavaju ni uvjete Europske unije da bi imale status regija.

Marinko GLAVAN