Datum objave:
9.2.2010 u 07:38h
Sudovi i dalje smiju izravno komunicirati s telekomunikacijskim operaterima, Majićev naputak ćorak
Vrhovni sud odbacuje uputu obavještajaca
Podaci o Đurovićevim kontaktima već pobrisani?
S telekomunikacijskim vještačenjem moglo bi biti problema već u postupku koji se vodi za teška ubojstva Ive Pukanića i Nike Franjića.
Odvjetnici Slobodana Đurovića tijekom istrage su u više navrata tražili telekomunikacijsko vještačenje njegovih mobilnih telefona i SIM kartica koje je koristio. Vještačenje je traženo jer je Đurović uvjeren da će tako oboriti tvrdnje iz optužnice da je sudjelovao u pripremama atentata, no USKOK se oglušivao na prijedloge obrane.
– Takvom preciznom analitikom moglo bi se točno utvrditi kretanje Slobodana Đurovića. Imao je vrlo živu komunikaciju telefonom, kazao nam je Đurovićev odvjetnik Rajko Mlinarić.
Činjenica je, međutim, da bi dio tih podataka mogao već biti nedostupan, jer ih telekomunikacijski operateri moraju čuvati svega godinu dana.
ZAGREB – Sudovi nemaju nikakvu obvezu uvažavati upute obavještajne zajednice da svoje sudske naloge za prikupljanjem telekomunikacijskih podataka ostvaruju isključivo preko policije i Operativno-tehničkog centra (OTC), jer je sudskom praksom utvrđeno da je dosadašnji način izravne komunikacije sudova i telekomunikacijskih operatera posve ispravan. To je našem listu jučer poručeno s Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Nakon ovakvog stava Vrhovnog suda, postavlja se i pitanje odgovornosti ravnatelja OTC-a Dinka Majića, jer je Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu kao razlog za razrješenje ravnatelja navedena i povreda Ustava. A sporna uputa, u slučaju da se počne uvažavati, moguće narušava neovisnost sudstva, zajamčenu ustavnim odredbama o trodiobi vlasti. Međutim, iz Vlade – koja imenuje i razrješuje ravnatelja OTC-a – nismo ni jučer uspjeli dobiti komentar sporne upute, jer je premijerka Jadranka Kosor na službenom putu u Italiji. Do zaključenja ovog teksta nismo uspjeli dobiti ni ravnatelja OTC-a Dinka Majića.
Kako tvrde sugovornici našeg lista, Vrhovni sud nije primio »uputu za postupanje« kakva je iz Operativno-tehničkog centra upućena telekomunikacijskim operaterima, te županijskim i općinskim sudovima. Razlozi su očiti – Vrhovni sud ne izdaje naloge takve vrste u kaznenom postupku, već suci Vrhovnog suda isključivo izdaju naloge za tajnim prikupljanjem podataka za potrebe tajnih službi, sa zadaćom da se brinu za zaštitu osobe kojoj se ograničavaju ljudska prava.
Međutim, sugovornici našeg lista ne vide zašto bi se niži sudovi ili telekomunikacijski operateri morali držati »upute za postupanje« kojom im ravnatelj Operativno-tehničkog centra Dinko Majić nalaže da sve sudske naloge moraju ostvariti putem redarstvenih vlasti. U kaznenom postupku, naime, policija je već ovlaštena samostalno prikupljati podatke o telekomunikacijskom prometu poput izlista telefonskih kontakata, pa nije logično da bi se pribavljanje takvih informacija priječilo sudu, posebno kad se uzme u obzir da sve odluke sudova podliježu kontroli višeg suda, ali i pravnog zastupnika okrivljenog.
– Nizom odluka Vrhovnog suda već je izražen stav da su nalozi sudova za prikupljanjem podataka zakoniti. Naime, dokazi pribavljene takvim sudskim nalozima u pravilu su proglašeni zakonitima, kao i dokazi takve vrste koje pribavlja policija. Ne postoji čak niti jedna odluka Ustavnog suda koja bi govorila drugačije, rekao nam je naš sugovornik s Vrhovnog suda koji je želio ostati anoniman.
Vrhovni sud i njegov predsjednik Branko Hrvatin, naime, ne žele raditi poseban problem od spornih uputa ravnatelja OTC-a. Kako objašnjavaju stručnjaci, u kreiranju sporne upute problematično je shvaćanje ravnatelja OTC-a Dinka Majića prema kojem su mjere tajnog nadzora telekomunikacija iz Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu izjednačene s dokazima koje sud može tražiti u kaznenom postupku.
Pritom nije uopće problematično što se na taj način može sudski utvrditi, primjerice, nečije kretanje u prošlosti. Uostalom, ograničenje prava pojedinca na privatnost ograničeno je valjanim sudskim nalogom, a u kaznenom postupku ionako se utvrđuje gdje je tko bio, pa čak i snimkama nadzornih kamera.
S. ABRAMOV