Datum objave: 9.2.2010 u 07:38h

Od 1. svibnja razdvajaju se privatno i javno zdravstvo

Šefovi bolnica, klinika i zavoda više neće smjeti raditi privatno

Rad u privatnim klinikama otežava se i ostalim liječnicima jer će ravnatelji bolnica dozvole za rad u privatnom sektoru izdavati po strožim kriterijima

ZAGREB – Ravnatelji bolnica, predstojnici klinika i zavoda, te šefovi odjela u javnim bolnicama od 1. svibnja više neće moći raditi u privatnim ordinacijam i klinikama. Radna mjesta i u javnim bolnica i u privatnim klinikama puno će teže zadržati i ostali liječnici jer će Ministratvo zdravstva postrožiti kriterije za dobivanje dozvola koje izdaju ravnatelji bolnica svojim zaposlenicima za rad u privatnom sektoru. Sređivanje stanja i jasnije razgraničenje između javnih i privatnih zdravstvenih usluga najavio je potpredsjednik Vlade i resorni ministar Darko Milinović, koji je već dao nalog ravnateljima da do 1. svinja povuke sve stare dozvole za obavljenje privatne prakse. U međuvremenu će Ministarstvo odrediti nove kriterije za izdavanje dozvola. Iako je on osobno, kako ističe u izjavi za naš list, za radikalan korak i potpuno odvajanje privatnog i javnog zdravstva, odnosno za to da liječnici odluče gdje će raditi, Milinović se zasad opredijelio za blažu varijantu. Konačna pravila odredit će u razgovorima s liječničkim sindikatom i stručnim udrugama. Povod je, kako objašnjava Milinović, bio slučaj pacijentice koju je prije petanestak dana pročelnik Klinike za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju u KB Dubrava, Zdenko Stanec, uputio da lakši zahvat obavi u njegovoj privatnoj poliklinici jer bi u bolnici trebala čekati čak godinu i pol.

– U reformi zdravstvenog sustava na red je došla i ova siva zona, područje moguće korupcije, kazao nam je ministar Milinović.

Otkriva i to da je od ravnatelja bolnica zatražio da mu dostave broj dopusnica za privatnu praksu, ali oni podatke nisu imali. Naknadno prikupljanje pokazalo je da u Hrvatskoj trenutačno 1.253 liječnika koji su zaposleni u javnim zdravstvenim ustanovama ima i dozvolu za rad u privatnoj praksi.

– Sada je jedini kriterij da nema kriterija. Moj je prijedlog, o čemu će se razgovarati sa sindikatima i stručnim udrugama, da ravnatelji, predstojnici klinika i zavoda i šefovi odjela ne mogu imati vlastitu privatnu praksu, niti raditi kod nekog drugog s obzirom na zahtjevnost svojeg posla, ističe Milinović.

Dozvole za dopunski rad za ostale liječnike ovisile bi, predlaže Milinović, o njihovom angažmanu na matičnom radnom mjestu i to u prethodnoj godini.

– Dakle, ako je, primjerice, neki kirurg izvršio godišnju normu operacija onda bi mogao dobiti dozvolu. Kako ravnatelji neće moći obavljati privatnu praksu to podrazumijeva da će rigorozno dijeliti dopusnice liječnicima, da im neće gledati kroz prste, nada se ministar.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić također želi da se riješi pitanje dvostrukog rada, ali napominje da se mora ići u pravcu jačanja javnog sektora i na korist građana koji pune proračun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Babić napominje da je najbolji model prema kojem liječnici u javnim ustanovama ne bi uopće tražili dopuštenje za rad u privatnoj praksi, a uvjet za to je da se primjereno plate.

– U odnosima javnog i privatnog sektora javni sektor nikada nije taj koji je profitirao i zato bi najbolja situacija bila, ako je to moguće, stvoriti takvu situaciju da su liječnici u javnom sektoru adekvatno plaćeni i da onda mogu birati, kaže Babić, koji napominje da se moraju odrediti jasniji kriteriji, ako je trenutačno nemoguće u potpunosi izbjeći dvostruki rad.

Potpuno ukidanje rada na dva mjesta, u privatnom sektoru i javnim ustanovama, jedino je rješenje za predsjednicu Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenku Avberšek, koja podsjeća da je ministar Milinović obećao baš to napraviti do 1. lipnja 2009. godine u sklopu svoje reforme.

– Rad u privatnom i javnom sektoru čisti je sukob interesa. Ministar se sad iščuđava jer je stvar uzela maha a javnost sve više negoduje. Usluge u javnom sektoru padaju a u privatnom sve više rastu. Nekakvo srednje rješenje bilo bi samo džumbus, jedino rješnje je potpuno odvajnje javnog i privatnog sektora, kaže Avberšek. Uz to ona se zalaže i za to da ministar produži rad dijagnostike u bolnicama i iza 15 sati, kako građani i radi toga ne bi išle u privatne klinike.

– Zašto ti skupi uređaji skupljaju prašinu dok građani, koji su ih platili, popodne idu u privatne klinike. Preduvjet je naravno da se liječnike i sestre koji bi radili i nakon 15 sati primjereno nagradi pa oni neće ići u privatne klinike i tako će se najbolje izbjeći sukob interesa, zaključuje Avberšek.

Dražen CIGLENEČKI, Jagoda MARIĆ